UN-ova Komisija za ljudska prava o antiterorističkim mjerama
17. ožujka 2004
UN-ova komisija za ljudska prava je najstarija i najvažnija svjetska organizacija na tom području, ali i uz Vijeće sigurnosti najpolitičnije tijelo Ujedinjenih naroda. Tako je bilo od samog početka i prvog zasjedanja 1946. godine sa 18 zemalja članica. U više koraka broj članica je rastao, sve do 1990. kada se zaustavio na sadašnje 53. One se biraju po regionalnom ključu na tri godine. Afrika ima 15 mandata, Azija i Pacifik 12, Latinska Amerika 11, Istočna Europa 5, a Zapadna Europa i ostatak svijeta 10 mandata. U Komisiji su trenutno primjerice Njemačka, Kina, Rusija, SAD, Saudijska Arabija, Kuba i Zimbabve.
Nakon prošlogodisnjih žestokih političkih sukoba oko predsjedanja Povjerenstvom, koje je po redoslijedu pripadalo Africi, a preuzela ga je Libija, oko tog pitanja trenutno vlada mir. Australac Mike Smith će prezeti vodjenje predstojećeg zasjedanja. Na samom vrhu, kao i obično prepunog dnevnog reda, nalaze se dvije teme: trgovina ženama i zaštita ljudskih prava u kontekstu borbe protiv terorizma. O tome jedan od vodećih suradnika Komisije, José Diaz, kaže:
"Očekujemo da će Komisija angažirati jednog istražitelja koji bi pokrenuo rješavanje problema trgovine ženama. Taj problem tiče se oko milijun žena koje bivaju izmamljene iz svojih zemalja i onda ih se u inozemstvu prisiljava na prostituciju. Taj je problem proširen u društvima mnogih zemalja. Osim toga očekujemo da će se Komisija posvetiti temi ljudskih prava i terorizma. Pri tome je ključno pitanje u kojoj mjeri borba protiv terorizma utječe na poštivanje zajamčenih ljudskih prava. Nadamo se da će i na tom području biti angažiran jedan izvjestitelj".
Teroristički napadi u Madridu na isti će način utjecati na zasjedanje u Ženevi kao što je prošle godine na diskusije utjecao rat u Iraku. Taj tužni dogadjaj će zacijelo ponovno vrlo vidnima učiniti već godinama prisutne jazove unutar Komisije za ljudska prava. SAD će sve učiniti kako bi blokiralo raspravu o temi Guantanamo, a Rusija će iskoristiti svoj utjecaj da se ne priča o Čečeniji.
Ono što će od predstojećeg zasjedanja ostati bit će vjerojatno minimalni kompromisi i evetualno osuda nekih država, naprimjer Zimbabvea. Novi početak Komisije i uvjerljivi i vjerodostojni rad u smislu zaštite ljudskih prava po svemu sudeći je moguć tek nakon što se popuni prazno mjesto Visokog povjerenika. U kolovozu protekle godine tadašnji povjerenik Sergio Vieira je ubijen u Bagdadu. Nakon ovogodišnjeg zasjedanja Komisiju bi trebala preuzeti njegova nasljednica koju će imenovati glavni tajnik UN-a Kofi Annan. Jedan od vodećih suradnika Komisije José Diaz je najavio:
"To je Louise Arbour. Ona je bivša tuziteljica Medjunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi. Trenutno je ona sutkinja na Vrhovnom sudu Kanade i s velikom izvjesnošću će svoju novu dužnost preuzeti u srpnju ove godine".