Upozorenje Bushu: Senat zahtijeva izvješća o Iraku

Senat je naime podržao Bushev obrambeni proračun težak 450 milijardi dolara ali pod uvjetom da predsjednik svaka tri mjeseca Kongresu podnese izvještaj o napretku u Iraku.

Winston Churchill je jednom zgodom rekao kako pobjeda u ratu nije problem, već je puno problematičnije uvjeriti svoje sunarodnjake u nužnost pobjede u nekom ratu. Mudrolija legendarnog britanskog političara aktualno doživljava renesansu u SAD-u. Preko 60% Amerikanaca više niti ne podržava iračku politiku Georga Busha, a niti zna što je bio smisao i cilj rata u toj zemlji. Nakon svakodnevnih horor-vijesti s ratišta ishod glasovanja u Senatu nikoga nije začudio.

Jasno upozorenje

Upozorenje je bilo jasno. Sa 70 glasova «za» i 19 «protiv» američki su senatori prihvatili dopunu proračuna za obranu koja Bijelu kuću obvezuje na podnošenje redovitog i sveobuhvatnijeg izvješća o napretku u Iraku nego što je to do sada bio slučaj. Svaka tri mjeseca vlada predsjednika Busha dužna je izvijestiti parlament primjerice o broju iračkih postrojba pripravnih za djelovanje. Cilj inicijative Senata je da 2006. bude «znakovita godina glede ponovne uspostave punog iračkog suvereniteta», ističe John Werner, republikanski predsjednik Odbora Senata za obrambenu politiku: «To je vrlo snažan signal cijelog američkog Kongresa, ako se s odlukom složi i predstavnički dom, ali u svakom slučaju signal Senata iračkom narodu da smo svoje odradili, da ga ne ostavljamo na cjedilu, ali da od njega očekujemo isto toliku, ako ne i veću podršku nego što je to do sada bio slučaj.»

Izraz nepovjerenja iračkoj politici vlade

Drugi zastupnici govore o signalu predsjedniku Bushu da američki narod više nije spreman na neograničenu potporu angažmanu u Iraku. Tako predsjednik kluba demokratskih zastupnika u Senatu Harry Reid kaže: «Danas ste bili svjedokom izglasavanja nepovjerenja iračkoj politici Busheve vlade. Republikanci i demokrati suglasni su u ocjeni da s Irakom tako dalje ne ide.»

Premda će se odluka Senata neznatno odraziti na političku praksu, jer članovi vlade već i sada senatore i zastupnike u Kongresu redovito izvještavaju o ratu i stanju u Iraku, ishod glasovanja ipak ima veliki simbolični značaj. Po prvi puta su republikanci i demokrati od Busheve vlade zatražili odgovornost za daljnji razvoj prilika u Iraku i izvršili pritisak na Bijelu kuću.

Dvije trećine Amerikanaca protiv rata u Iraku

Prema anketama televizijske postaje ABC i «Washington posta», iračku politiku vlade u međuvremenu odbacuju gotovo dvije trećine svih Amerikanaca. 60 posto ih je mišljenja da se nastavak borbi u Iraku ne isplati. Unatoč tome nije prošao zahtjev Demokratske stranke da se odredi datum početka postupnog povlačenja američkih postrojba iz Iraka.

Predsjednik George W. Bush tijekom svoje azijske turneje iskazao je razumijevanje za potrebu senatora za informacijama, ali i olakšanje zbog nedonošenja rokova: «Cijenim što je Senat glasovima obiju stranaka odbio takav zahtjev koji bi naš angažman u Iraku okončao prije ispunjenja misije.»

U Iraku je trenutno raspoređeno 160 000 američkih vojnika. Od početka rata u ožujku 2003. poginulo ih je više od 2 000.