Uskrsni zec - protestantska izmišljotina?

Zec je, doduše, protestantski izum, koji nema nikakve veze s crkvenim običajima. "Uskrsni zec ne postoji, to svatko zna. Uskrs slavimo iz tog razloga što je Isus umro i što je ponovno uskrsnuo", riječi su jednog dječaka. Naravno, ne postoji zec koji donosi uskrsna jaja. No, zašto uopće slavimo Uskrs, to ipak nije poznato svakom djetetu.

Što se uopće slavi na Uskrs?

Ankete koje su provedene u Njemačkoj pokazale su da svaki peti Nijemac ne zna značaj Uskrsa. To i ne čudi, jer današnji simbol - zec - nema nikakve veze s uskrsnulim Isusom. Krivnja za to se prebacuje na protestante, tvrdi Alois Döring iz Bonna, koji se bavi proučavanjem običaja i koji je proveo anketu: "Katolička djeca su znala da na Uskrs ponovno dobivaju jaja, jer su ona tijekom korizme bila zabranjena. No, kako to objasniti protestantskoj djeci, zašto odjednom na Uskrs imaju toliko jaja?" Tako su protestanti izmislili priču o zecu koji je jaja, koja su se tijekom korizme nakupila, odnosio u svaku kuću. Isto tako zec se smatrao simbolom za plodnost. No, to ipak ne objašnjava kako je zec, koji se ubraja u skupinu sisavaca, došao to tih jaja. "Ponovno se može vidjeti staro čudo: uskrsni zec kokodače poput kokoši i liježe jaje za jajetom ispod bazgovog drveta i ima mnogo posla", mišljenje je jednog dječaka. Čini se kako protestanti nisu davali mnogo važnosti biologiji. Što nije slučaj s katoličkim običajem u pogledu veselja na Uskrs. Prema protestantima za to u crkvi nema mjesta. Dok su protestanti na Uskrs u tišini i ozbiljno slavili Isusovo uskrsnuće, iz katoličke se crkve čulo veselje.

Formula za točan datum Uskrsa

Posebno u baroknom razdoblju, katolički su se svećenici natjecali u tome tko će ispričati više viceva i tako nasmijati vjernike u crkvi. Nekada su se i propovjedaonice pretvarale u ateljee. "Iz tog se vremena mogu izvući i neke dobre stvari poput bojanja i ukrašavanja uskrsnih jaja. To je u 17./18. stoljeću postalo uobičajno", kaže Döring. Protestanti, naravno, nisu imali ništa protiv jaja. Ona su se od samih početaka smatrala simbolom za novi život, a time i simbolom za uskrsnuće Isusa iz mrtvih. Bojanje, ukrašavanje i poklanjanje jaja još je iz starih vremena običaj u kršćanskoj crkvi, kaže Döring: "Prije je to bilo da su se jaja bojala samo u crvenu boju, što je poznato i iz pravoslavne crkve. Crvena boja je simbol Isusove krvi ili njegove ljubavi prema ljudima. Ta je boja razlikovala posvećena jaja od onih koja nisu bila posvećena." Tijekom vremena su se oko jajeta razvili različiti običaji. Tih će običaja i dalje biti, smatra Döring, jer je već određen datum Uskrsa za iduća stoljeća: "Postojao je poznati matematičar Gauß, koji je izradio formulu kako bi utvrdio točan datum Uskrsa za idućih par tisuća godina. Ukoliko se ta formula ispravno protumači, moguće je reći na koji će točno datum biti Uskrs za 3.575 godina."

No, većini ljudi to sigurno nije ni važno. Jedno je sigurno: Uskrs se slavi već 1.684 godina i to kada je prvi puni mjesec nakon početka proljeća, odnosno između 22. ožujka i 25. travnja. Upravo onda kada se i zečevi pokazu na poljima.

Autorica: Sabine Damaschke/M. Ljubičić

Odg. ur.: I. Jerkan