1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Uspješna ruska TV-propaganda

Janina Semenova2. rujna 2015

Fašisti u Ukrajini i neprijatelj SAD teme su koje su svakodnevno prisutne na ruskim televizijama koje kontrolira država. Jedna anketa sada potvrđuje uspjeh Putinove propagandne mašinerije.

https://p.dw.com/p/1GPCn
Putin na ruskoj televiziji
Foto: picture-alliance/dpa/A. Maltsev

Kada su se Angela Merkel, Francois Hollande i Petro Porošenko na ukrajinski Dan neovisnosti kratko sastali u Berlinu, televizija Rossija je odmah na početku vijesti prikazala muškarca koji prilikom dolaska ukrajinskog predsjednika na ruskom uzvikuje: "Porošenko je fašist". Tko je taj muškarac, nije rečeno. No, to se uklapa u stil ruske televizije. Na njoj se skoro svakodnevno govori o navodnim fašistima u Ukrajini. Ono što je još tipično u tom prilogu jest suptilna, cinična kritika ukrajinskog predsjednika. Televizija očito želi prikazati Porošenka kao nevažnog gosta. Novinar također osuđuje to što na sastanak nije pozvan ruski predsjednik Vladimir Putin.

"Propaganda tvrdi da su na vlast u Ukrajini došli nacionalisti, ultranacionalisti i radikali koji prijete Rusima na istoku Ukrajine i zbog toga su vlastodršci u Rusiji prisiljeni braniti se", rekao je ruski istraživač javnog mnijenja i sociolog Lev Gudkov 2014. godine u jednom intervjuu za DW. Ova izjava i danas stoji. Na ruskoj televiziji se stalno primjećuje ista shema: televizijske slike o ratu u Donbasu su često brutalne i dramatične, ali pokazuju samo kako ukrajinska vojska puca. Pucnjava separatista se dosljedno ignorira. Izgleda kao da se želi pokazati da su oni ti koji štite stanovništvo.

Rusi gledaju televiziju i - vjeruju joj
Rusi gledaju televiziju i - vjeruju jojFoto: picture-alliance/dpa

Tipična je i antiamerička linija koja je primjetna na televizijama. Za svu nesreću se u pravilu krive Amerikanci. Zemlje kao Njemačka ili Francuska slove, primjerice, s obzirom na sankcije Rusiji, kao saveznici SAD-a. Za to vrijeme se Rusija i njezini vojnici, a prije svih ruski predsjednik, slave kao patrioti. Putin rado biva insceniran kao heroj, kao nedavno kada je prilikom posjete Krimu koji je anektirala Rusija zaronio u podmornici.

"Rusija se mora zakleti na rat"

Ruska propagandna mašinerija, čini se, ispunjava svoju zadaću. Prema aktualnoj anketi koju je proveo nezavisni institut za ispitivanje javnog mnjijenja Lewada otprilike polovica Rusa vjeruje da se na televiziji daju "brojne korisne i objektivne informacije". Svaki peti Rus je mišljenja da televizija pokazuje "potpunu i objektivnu sliku događaja". Rezultati ispitivanja provedenog u kolovozu ne čude Christiana Mihra, direktora nevladine organizacije Reporteri bez granica (ROG). "Rusija mora ostati na ratnoj liniji. Mediji tu igraju važnu ulogu", kaže Muhr. Televizija kao medij je, prema jednoj anketi Zaklade za javno mnijenje, za skoro 90 posto ruskog stanovništva izvor informacija broj jedan.

Oleg Sentsov iza rešetaka
Oleg Sentsov iza rešetakaFoto: picture-alliance/dpa/M. Pochuyev

Sasvim u stilu Kremlja se, primjerice, ukrajinski filmski radnik Oleg Sentsov u ruskim vijestima naziva "teroristom". On je navodno podmetnuo vatru u prostorijama proruske stranke na Krimu i planirao je dići u zrak Lenjinovu statuu u Simferopolju. Zbog toga je Sentsov osuđen na 20 godina zatvora. Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava s druge strane smatraju da je redatelj politički zatvorenik i kritiziraju presudu. Sentsov opovrgava optužbe i govori o mučenju u zatvoru. O svemu tome u prilogu televizije Rossija se ne govori, samo se govori o osudi zbog planiranog terorističkog napada.

Često se na ruskim televizijama ispriča samo pola istine, kaže Christian Mihr. "No mi sada vidimo da su pojačane 'prave laži'", dodaje Mihr koji je i sam dugo vremena živio u Rusiji. Mihrov "omiljeni primjer", kako to on pomalo ironično kaže, je onaj s Andrejem Petkovim ili Pečovim koji je intervjuiran u travnju 2014. godine na ruskoj televiziji. Tri televizije su pokazale slične slike istog muškarca u bolnici s povezom na nosu, ali on je stalno pričao drugu priču. Petkov je u ruskoj televiziji NTW bio njemački špijun koji je podržavao događaje na Majdanu, a na televiziji Rossija 1 Ukrajinac koji je želio demonstrirati protiv vlastite vlade i pritom bio napadnut od strane neonacista. U jedne televizije on je na Krimu bio kirurg koji je želio pružati pomoć pri čemu su ga napali fašisti. "Takvih je primjera mnogo", kaže Mihr.

Zbunjivanje "mješavinom istina"

Bivša dopisnica ARD-a za Rusiju Ina Ruck ovako opisuje taktiku ruske propagande: "Ruska državna televizija govori otvoreno o 'informacijskom ratu' - i ruska propaganda pravi mješavinu brojnih istina. Tako je bilo lansirano toliko različitih teorija o obaranju zrakoplova MH17 da iznervirani čitatelj na koncu više nije vjerovao ni u jednu." Zrakoplov Malaysia Airlinesa je u srpnju 2014. godine srušen dok je letio iznad istočne Ukrajine. Okolnosti njegovog pada još uvijek nisu razjašnjene. U nesreći je život izgubilo svih 298 putnika i čanova posade. U Rusiji su postojale teorije da je ukrajinska vojska zapravo željela srušiti avion u kojem se nalazio Putin. Na ruskoj televiziji Rossija se tvrdilo da ljudi u zrakoplovu još uoči polijetanja nisu bili živi i da se krivica može pripisati samo separatistima. Govorilo se i o bombi u avionu.

U izvještaju Reportera bez granica pod nazivom: "Kremlj na svim kanalima - kako ruska država upravlja televizijom" govori se o "dugoročnom, sustavnom nametanju jednoumlja na televiziji". Ovaj izvještaj, koji je objavljen prije dvije godine, aktualan je i danas. "Od njegovog objavljivanja je propaganda na ruskoj televiziji čak postala još gora", kaže šef Reportera bez granica Christian Mihr u intervjuu za DW.

Studio RT-a
Studio RT-aFoto: picture-alliance/dpa

Veliki televizijski kanali koji imaju nacionalnu frekvenciju u međuvremenu pripadaju ili državnom medijskom holdingu ili oligarsima i koncernima koji su bliski Kremlju. Tome treba dodati i RT, nekadašnju Russia Today, koja emitira program za inozemstvo na različitim jezicima, a financira je Kremlj. Ona raspolaže budžetom od oko 15,4 milijardi rubalja (oko 263,2 milijuna eura) za 2015. godinu, kako je to objavila sama televizija u siječnju ove godine. Prema Mihrovim informacijama osim televizije Doschd (Kiša) više nema neovisnih i prema vladi kritičnih glasova. No ova televizija se može pratiti samo preko interneta nakon što je 2014. godine skinuta s liste programa najveće kabelske mreže.