Usporedba programa: što stranke obećavaju

Izbjeglice i migracija

Situacija kao 2015. godine više se neće ponoviti, kažu stranke Unije (Kršćansko-demokratska unija CDU i Kršćansko-socijalna unija CSU). Zajedničko stajalište u izbornom programu zato glasi: broj izbjeglica u Njemačkoj treba trajno biti držan na niskoj razini, istovremeno treba povećati broj vraćanja u zemlje podrijetla. Još uvijek se, istina, vodi prijepor oko gornje granice od 200.000 izbjeglica godišnje, što zahtijeva CSU. Ali, procjene za 2017. su ionako ispod te granice.

Stajalište SPD-a u biti je slično kao i ono stranaka Unije: europski partneri bi se trebali jače angažirati oko prihvata izbjeglica. Migranti kojima je odbijen zahtjev za azilom trebaju biti protjerani, ali u temeljno pravo na azil se ne smije dirati. Prema ispitivanju javnog mnijenja je, međutim, politika prema izbjeglicama pri dnu na popisu prioriteta, a i stranke se tom temom bave više usput. Jedino je AfD (Alternativa za Njemačku) rigoroznu politiku prema izbjeglicama stavila u središte pozornosti i zahtijeva, primjerice, uvođenje minimalne kvote za izgon migranata i protivi se naknadnom dolasku članova obitelji izbjeglica koje su već u Njemačkoj.

Rad i socijalna pitanja

Kod teme rada i socijalnih pitanja stranke Unije ukazuju na već postignuto - nisku stopu nezaposlenosti i gospodarski rast. Glavni cilj Unije je poticanje rada kroz jačanje gospodarstva. Broj zaposlenih treba ostati velik, smanjena birokracija kod minimalne plaće. Socijaldemokrati ovom za njih važnom temom nastoje privući birače i žele više pravde. Tako SPD zahtijeva ukidanje ograničenja kod zapošljavanja na određeno vrijeme ako za to nema opravdanog razloga te izjednačavanje satnice za žene i muškarce. Slobodni demokrati (FDP) brane fleksibilnost tržišta rada u što pripadaju i ugovori na određeno vrijeme i unajmljivanje radnika. Ljevica zahtijeva povećanje minimalne satnice na 12 eura.

Kod teme mirovine stranke Unije ne predviđaju nikakve reforme, tri mirovinska stupa mirovine (iz državnog mirovinskog fonda, iz fonda poduzeća i privatnog ulaganja u mirovinski fond) po njihovom mišljenju treba zadržati. Kod SPD-a je mirovina važna tema u izbornom programu. Dob za odlazak u mirovinu po SPD-u ne bi trebalo više povećavati, visina doprinosa bi trebala ostati stabilna.

Unutarnja sigurnost i obrana

I kod sigurnosnih pitanja postoje sličnosti u izbornim programima Unije i SPD-a. Obje stranke zahtijevaju zapošljavanje 15.000 novih policajaca kao i proširenje video-nadzora na javnim mjestima. Razlike postoje kod povećanja proračuna za obranu: Unija bi htjela više izdvajati za Bundeswehr i držati se sporazuma postignutog unutar NATO-a o povećanju proračuna za obranu na dva posto BDP-a. SPD nije spreman podržati takvo povećanje proračuna za vojsku. Ljevica nasuprot tomu zahtijeva osjetno smanjenje izdataka za vojsku.

Porezi

Sve stranke obećavaju niže poreze. Razlike postoje kod obujma i kod pitanja, tko bi trebao biti rasterećen. Unija zahtijeva da najviša izborna stopa bude 42 posto, koja bi se odnosila na prihode veće od 60.000 eura godišnje za jednu osobu. Time bi trebali biti rasterećeni oni s prosječnim plaćama. Glede poreza za one koji najviše zarađuju Unija ne bi ništa mijenjala, kao ni kod poreza prilikom nasljeđivanja. SPD želi da najviša porezna stopa bude 45 posto, ali samo za samce koji imaju prihode veće od 76.200 eura godišnje. Za najveće snižavanje poreza zalaže se FDP. On predviđa snižavanje poreznih stopa svim razinama prihoda i ukidanje poreza solidarnosti za istok Njemačke već od 2019. godine.

Okoliš

Zeleni smatraju težištem svoga izbornog programa zaštitu okoliša i klime. Do 2030. Njemačka bi po njihovim predodžbama trebala potpuno napustiti korištenje termoelektrana na ugljen. Od tada bi se trebali moći registrirati samo novi automobili koji ne ispuštaju nikakve štetne plinove. Unija ukazuje prije svega na svoje uspjehe u zaštiti okoliša i klime. Ciljevi koji su već dogovoreni trebali bi biti ostvareni. Pritom bi se zaštita okoliša trebala događati u skladu s gospodarstvom. "Dirigističke državne intervencije" Unija odbacuje. O napuštanju korištenja ugljena za proizvodnju električne energije neodređeno se kaže: To se mora dogoditi paralelno s novim strukturnim razvitkom. Kao i Unija i SPD podržava pariške ciljeve o zaštiti klime. Obje stranke se zalažu za daljnje povećavanje korištenja obnovljivih izvora energije kao i elektromobilnost.

Obrazovanje

Prije svega u izbornom programu FDP-a obrazovanje je u središtu pozornosti. Izdaci za obrazovanje trebali bi biti tako povećani da Njemačka bude među vodećim zemljama unutar OECD-a. I SPD želi reformirati obrazovanje u Njemačkoj i povećati investicije. Obrazovanje treba biti besplatno - od dječjeg vrtića do prvog studija. Unija se u obrazovnoj politici zalaže prije svega za mjere kojima bi se nadoknadio nedostatak stručne radne snage. Mladi ljudi bi trebali dobiti mogućnost dodatnog obrazovanja, ako je to potrebno, a stručnjacima iz inozemstva trebalo bi biti olakšano useljavanje, ako mogu dokazati da imaju radno mjesto u Njemačkoj.