Ustavni sud odbio referendum o ZOR-u

Ustavni sud Republike Hrvatske jednoglasno je zaključio da nema osnova za održavanje referenduma. Izmjene ZOR-a, podsjetimo, bile su neposredan povod zahtjevu za referendum, što su ga inicirale sindikalne središnjice. Vlada je iz saborske procedure povukla prijedlog izmjena ZOR-a, čime je uvažila volju građana izraženu kroz preko 700 tisuća valjanih potpisa na sindikalnu inicijativu, stoji u obrazloženju odluke Ustavnog suda. Bijes sindikata već je prokuljao.

„Lakrdijaška odluka lakrdijaškog tijela.“, ocjena je koordinatora sindikalnog prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma Ozrena Matijaševića. On je i poručio kako će sindikati „kao organizatori prikupljanja potpisa ćemo znat iznaći ubojit odgovor.“ Na to je predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec pozvala građane da „ne nasjedaju na rušilačke poruke ambicioznih pojedinaca kojima nije u interesu da se problemi u našoj zemlji rješavaju na način kako to traži Ustav.

No, sindikati sada iz rukava planiraju izvući zahtjev za – ukidanjem Ustavnog suda! Jer, kako je pojasnio Matijašević, ima država u kojima ustavni sud ne postoji, već je dio njegovih ovlasti na Vrhovnom sudu. Ustavni sud u koji se imenovanja sudaca obavljaju po diktatu politike, nama ne treba, zaključio je Matijašević.

Sindikati razmišljaju i o izlasku na ulice, a predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar obećava im svu potporu te stranke. On smatra kako je odluka Ustavnog suda nasilje nad demokracijom. Za predsjednika SDP-a Zorana Milanovića sve je „ovo jako loše za hrvatsku demokraciju, ali takvu vladu imamo.“ No, on za razliku od Lesara, smatra kako odluku Ustavnog suda treba poštovati budući da živimo u demokratskom društvu.

Sindikalne akcije

Što sve i na koji način najveće sindikalne središnjice planiraju poduzeti glede odluke Ustavnog suda, znat će se nakon sastanka čelnika pet sindikalnih središnjica, sazvanog za petak, najavio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešo Sever. Za koordinatora prikupljanja potpisa Ozrena Matijaševića dvojbe nema - odluka ustavnih sudaca je protuustavna jer ide protiv odredbe Ustava koja kaže da građani imaju pravo odlučivati na referendumu, ne samo o postavljenom pitanju, već o svakom pitanju iz djelokruga Sabora. „Prema tome, irelevantno je da li je Vlada povukla svoje izmjene ZOR-a ili ne. S ovom odlukom Ustavni sud je sve nas proglasio građanima drugog reda.“, naglasio je Matijašević.

Sindikati, inače, žele da se Vlada premijerke Jadranke Kosor, ali i sve ostale Vlade, obvežu da se nikada više neće moći ići u promjene ZOR-a bez referenduma.

Trgovanje Ustavnim sudom

Odluka da neće biti referenduma za Vladu znači, među ostalim, uštedu od 170 milijuna kuna. No, ona je isprovocirala bijes sindikalista ne samo prema Vladi, nego i prema Ustavnom sudu, za kojega sada predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribič ističe kako je „više puta dokazao da je krojačnica po mjeri.“

Mediji se, pak, bave dokazivanjem kako je sastav Ustavnog suda uvijek bio svojevrsna politička trgovina između najjačih stranaka. Piše se kako je više od pola današnjeg sastava Ustavnog suda blisko „glavnom pravosudnom kadroviku“ Vladimiru Šeksu ili HDZ-ovoj garnituri: Miroslav Šeparović, blizak je Šeksov prijatelj i kum, Snježana Bagić je, pak, dugogodišnja Šeparovićeva bliska suradnica i prijateljica; Antun Palarić u Ustavni sud je došao s mjesta državnog tajnika za upravu, gdje je bio oslonac HDZ-ove vlasti, a Slavica Banić došla je iz Ureda za zakonodavstvo Vlade.

Izbor same predsjednice Suda Jasne Omejec, u prosincu 1999. godine, također je tumačen kao rezultat političkog dogovora između Šeksa i Zlatka Kramarića, tada predsjednika Liberalne stranke, gdje je Omejec bila politička tajnica. U to se vrijeme govorilo kako je SDP omogućio da u zamjenu za ulazak Omejec, ali i SDP-ovca Ivana Matije u Ustavni sud, u najviše pravosudno tijelo budu progurani i sudac Milan Vuković, koji se proslavio izjavom kako oni koji se brane ne mogu počiniti ratni zločin te Vice Vukojević, kojega je jedna Bošnjakinja optužila da ju je silovao u konc-logoru, što ih je HVO bio ustrojio u Hercegovini.

Građani za referendum

Agencija GfK provela je istraživanje o tome što građani misle o održavanju referenduma. Oko 65 posto anketiranih želi referendum, neovisno o povlačenju Vladinog prijedloga. Njih 22 posto smatra kako sada više nije potrebno održati referendum, dok je 13 posto odgovorilo da ne zna ili se ne može odlučiti.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: S. Matić