Uvjeti za Bavarsku pokrajnsku banku

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatynski, naime, nakon susreta s čelništvom te banke postavio je predsjedniku uprave Werneru Schmidtu četiri uvjeta što ih banka mora ispuniti, ako želi iznova aplicirati za HNB-ovu suglasnost za preuzimanje Hypo i Slavonske banke.

Što, dakle, traži središnja financijska ustanova u Hrvatskoj?

Kao prvo – javnu ispriku štedišama i upravi Riječke banke te puno očitovanje BLB o prekonoćnom povlačenju iz Riječke banke u vrijeme krize, uključujući prodaju BLB-ovog udjela u toj banci državi za jedan dolar.

Drugi je uvjet smanjenje rizičnog poslovanja kao i evidencija svih rizičnih i potencijalno riskantnih ulaganja. U tome bi BLB-u trebao pomoći i vanjski revizor, s čijim se izborom mora suglasiti i HNB.

Treći - HNB traži dokapitalizaciju Hypo i Slavonske banke na razinu iz sredine 2005., održavanje devizne likvidnosti iznad minimalno propisane, ali i smanjenje velikih hipotekarnih kredita privatnim osobama kakvi su, podsjetimo, odobravani Vladimiru Zagorcu, Iviću Pašaliću i inim tajkunima.

I kao četvrti uvjet - promptno implementiranje HNB-ovih smjernica za sprečavanje pranja novca.

Sve bi to trebalo doprinijeti profesionalnijem poslovanju BLB-a na hrvatskom bankarskom tržištu, ali i vratiti povjerenje štediša u tu banku. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Drago Jakovljević pozdravlja mjere guvernera HNB-a i procjenjuje kako su one u obostranom interesu i Hrvatske i Bayerische Landsbanke : „Bayerische Landsbanka je napravila stratešku pogrešku, ali ta pogreška je popravljiva. Ona se može popraviti upravo onako kako je i počinjena, dakle, reputacijski rizik se može popraviti ili potpuno smanjiti tako da se dokapitalizira na odgovarajući način grupacija Hypo-Alpe, što znači i Slavonska banka.“

Profesor Jakovljević osobito dobrim uvjetom smatra onaj o dokapitalizaciji: „Najkvalitetnije jamstvo, koje se može tražiti, je primjerena dokapitalizacija. Time se eliminiraju svi mogući rizici, raste bonitet banke, raste njena vjerodostojnost.“

Do susreta guvernera Rohatynskog i uprave BLB-a došlo je nakon što su krenule priče kako su na Hrvatsku zaredali pritisci zbog odbijenice što ju je guverner samostalno donio na prvotnu ponudu BLB-a. Bavarska banka posegnula je, i ranije a i nakon odbijenice, za lobiranjem iz raznih političkih i poslovnih krugova. A da ih je bilo posredno je potvrdio i guverner Rohatynski. On je, naime, izjavio kako podupire dolazak jake, respektabilne banke, neopterećene problemima iz prošlosti, ali i da taj dolazak treba biti realiziran profesionalno, prema pravilima struke, a ne rutinski, pod političkim pokroviteljstvom.

Premijer Ivo Sanader, također je priznao da je bilo intervencija u korist BLB-a. Kako je kazao, govoreći neslužbeno, bilo je nekih poruka. Mediji nagađaju da su poruke bile povezivane ne samo s bankarskim nego i s političkim krugovima, odnosno da se službeni Zagreb podsjećalo na veliku njemačku pomoć pri međunarodnom priznaju ali i na pomoć Hrvatskoj na putu u Europsku uniju. „Kad bi bilo, kao što novine pišu, da je Stoiber tražio, Sanader prenio, a mi se zamislili nad time i predomislili, tada bih to otvoreno rekao.“ – odgovorio je na nagađanja Rohatynski.

Uvjeti što ih je guverner HNB-a postavio Bayerische Landsbanci mogli bi ih stajati stotine milijuna eura, a zbog njihove poslovne strogoće već se čuju mišljenja kako ih BLB neće moći ili neće htjeti ispuniti. Završetak priče o BLB i preuzimanju Hypo i Slavonske banke trebao bi biti na jesen, a kako primjećuju analitičari, nebitno neće biti što će se odluka morati donijeti neposredno prije parlamentarnih izbora.