Van Rompuy - neprimjetan u Washingtonu

Sada je stigao i službeni dokaz: zbog Hermana Van Rompuyja policija u Washingtonu nije zaustavljala promet. Još gore od toga: na summitu o nuklearnoj energiji, koji je održan 12. i 13. travnja u Washingtonu, američka strana nije smatrala potrebnim organizirati poseban i odvojeni kratki susret Obame i Van Rompuyja. Kratko rukovanje ove dvojce i to je bilo - sve. Za Europljane to je još jedna prilika za žaljenje. Naime, najprije je Obama još prije nekoliko tjedana otkazao svoj dolazak na summit EU-SAD predviđen za svibanj u Madridu. Zatim, prošloga tjedna na potpisivanje sporazuma START III nije bio pozvan niti jedan predstavnik Europske unije. A sada još i ovakva uvreda.

Međutim, Europljani bi sve ovo mogli promatrati iz drugog ugla. S jedne strane, američki je predsjednik na summit o nuklearnoj energiji pozvao šefove država i vlade 46 zemalja, predstavnika UN-a i Međunarodnog ureda za atomsku energiju - ali i Hermana Van Rompuyja. On je bio jedini predstavnik jednog regionalnog saveza država, što je posebno priznanje jedinstvenosti Europske unije u svijetu. Nigdje nikada nije postojala temeljitija i uspješnija integracija jednog saveza država kao što je EU.

Summit nije bio humanitarni skup

Sastanak na vrhu nije bio humanitarni skup, već je okupljanje gotovo 50 državnika Obama htio iskoristiti na najbolji mogući način. Zbog toga je održao bilateralne sastanke s predstavnicima zemljama koje su donijele vrlo dobre vijesti, a to su Kazahstan, Južna Afrika i Ukrajina - koje su odustajanjem od nuklearnog oružja bile nagrađene. Obama se sastao s predstavnicima drugih državava kao što su Turska, Jordan, Pakistan i Indija, dakle, zemljama koje su u sukobima u kojima SAD želi posredovati. S kineskim predsjednikom Hu Jintaom Obama ima velike razlike u mišljenju kada je riječ o sankcijama protiv Irana ili oko devalvacije kineske valute.

S Europskom unijom pak SAD ima usku suradnju i nema znatnije napetosti. Ono što ipak boli je činjenica da je Obama primio na razgovore njemačku kancelarku Angelu Merkel, ali ne i predsjednika Europske unije. Naravno da nisu nedostajale teme za razgovor Obame i Merkel - od Irana i Bliskog istoka preko Afganistana pa sve do povlačenja strateškog nuklearnog oružja iz Njemačke.

Van Rompuy ne može govoriti u ime Europske unije ako za to nema mandat Europskog vijeća. Drugim riječima: on se mora pobrinuti za postizanje konsenzusa među 27 šefova država i vlada članica Europske unije. Za to treba vremena, a ne smije se zaboraviti da je Van Rompuy tek sto dana na svojoj novoj funkciji. Lisabonski sporazum je također stupio na snagu tek 1. prosinca prošle godine, a niti nove europske institucije nisu još sasvim uigrane.

Osim toga, Lisabonski sporazum je još uvijek ostavio čitav niz otvorenih pitanja. Unutar EU-a još uvijek nije sasvim jasno tko ima koje ovlasti, jer one još nisu sasvim jasno podijeljene. Interpretacija sporazuma stvara dodatnu pomutnju. Dok jedni smatraju da Van Rompuy ima mandat i ukazuju na sporazum Euroatom i europsku politiku o nuklearnoj sigurnosti, drugi smatraju da još uvijek ne postoji zajedničko stajalište zajednice o tom pitanju.

Van Rompuy može govoriti u ime EU-a i bez mandata?

"Nimalo nije čudno što Amerikanci još uvijek promatraju s koje strane 'puše vjetar'", komentira Hendrik Vos, politolog s belgijskog sveučilišta u Gentu. Europski diplomati u Washingtonu konstatiraju da američka vlada još uvijek nije shvatila kako funkcioniraju nove institucije EU-a. João Vale de Almeida, novi veleposlanik EU-a u Washingtonu, sada dobro zna što mu je najvažniji posao.

Van Rompuy "s pravnog aspekta nije dobio mandat, ali kao stalni predsjednik EU-a on po Lisabonskom sporazumu zastupa Europsku uniju u inozemstvu », ističe politolog Vos i nastavlja kako Van Rompuy "posjeduje dovoljnu političku težinu da govori u ime EU-a i bez mandata". Ako Van Rompuy na kraju svog mandata i dalje dobije priliku da se mora zadovoljiti samo kratkim rukovanjem s američkim predsjednikom, tada je zakazao. Europa bi u tom slučaju trebala razmisliti koliko su Amerikanci zainteresirani za dobre odnose s Europom.

Rompuy objavio zbirku pjesama

Kao prvi stalni predsjednik EU-a Van Rompuy se nalazi i kao pjesnik na putu da stekne slavu. Ovoga tjedna objavio je svoju prvu zbirku pjesama. Ovaj belgijski političar koji ima sklonost za azijsku poeziju, konkretnije za japanski haiku, napisao je pjesme prema modelu pjesama koje imaju ukupno 17 slogova i tri dijela. Van Rompuy je napisao pjesme o prirodi, godišnjim dobima ali i o svakidašnjim zbivanjima. S određenom dozom humora i ironije predsjednik Europske unije opisuje političke događaje i sebe samoga. Mnoge pjesme objavio je online na vlastitoj webstranici.

Među ostalim samoironično je napisao: "Kosa, kosa u vjetru. Nakon godina i dalje ima vjetra, ali ne i kose." Često opisuje i prirodu: "Svjetlo na moru je sjajnije nego na kopnu. Nebo diše." Njegove pjesme Van Rompuy piše na materinskom jeziku - flamanskom, ali i na francuskom, engleskom pa čak i na latinskom jeziku. Objavio je šest knjiga, među ostalim i knjigu o kršćanstvu.

Od prosinca 2009. godine stalni je predsjednik EU-a, poznat po svom suzdržanom i diskretnom nastupu. Ovaj demokršćanski političar studirao je filozofiju i ekonomiju, bio je ministar financija te prije sadašnje dužnosti i premijer Belgije.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednica: Marijana Ljubičić