Veliki potencijal, mala iskorištenost

Razvojnim mogućnostima regije pri gospodarenju obnovljivim izvorima energije bavi se druga međunarodna konferencija, što se u organizaciji njemačkog Instituta za europske poslove upravo održava u Wolfsburgu. Prvi je takav skup krajem prošle godine u Ljubljani bio posvećen energiji iz ratarskih proizvoda poput uljane repice i novim perspektivama za poljoprivrednike. I ovoga se puta na konferenciji okupilo osamdesetak visokih vladinih dužnosnika, znanstvenika i gospodarstvenika iz dvadesetak zemalja, među njima i Hrvatske.

«Majka Muju šišala na struju...» – Narodnjački hit s prostora bivše Jugoslavije u sebi ujedinjuje «Sveto trojstvo» osviještene globalne industrijske budućnosti: energiju, ekonomiju i ekologiju. Pretpostavka je da gore rimovana struja ne dolazi iz termoelekrane ili nuklearke, nego da je generira vodena sila ili, još bolje, snaga vjetra. Izgledi ne stoje loše. Oba su ta izvora energije gotovo posvuda na jugoistoku Europe solidno iskorištena, premda daleko ispod mogućnosti. Nasuprot tome je udio topline Sunca ili Zemljine utrobe u energetskoj bilanci država regije zanemariv.

Balkan – energetsko crpilište Europe

Šteta, s obzirom na veliki potencijal, smatra voditelj Instituta za europske poslove, organizatora konferencije, profesor Jürgen Gramke: «Gotovo da nema velike regije u Europi s tako idealnim uvjetima da ubuduće sebe gotovo samostalno ospkrbljuje energijom, a određene djelove i izvozi.» Balkan bi, ocjenjuje Gramke, za petnaestak godina lako mogao postati energetsko crpilište Europe. Za inteligentnu mješavinu energije vode, vjetra, Sunca, Zemlje i biomase u Hrvatskoj postoje optimalni uvjeti. Korištenjem obnovljivih izvora smanjila bi se ovisnost o fosilnim energentima, potaknuo gospodarski rast i dao doprinos očuvanju okoliša.

«Cilj je da udio obnovljivih izvora energije do 2010. bude 5,75 posto u skladu s Protokolom iz Kyota», podsjeća hrvatski stručnjak za razvoj projekata Dario Luketa. Na tome rade sve zemlje regije, ne podjednako brzo i uspješno, te s različitim težištima. Hrvatska upravo dovršava zakonski okvir za tu granu gospodarstva. «Nakon toga postoji dosta privatnog interesa unutar Republike Hrvatske koji bi htjeli investirati u obnovljive izvore energije», kaže Luketa. Jedna tvornica biodizela u izgradnji i dvije u planu samo su neki od pozitivnih, ali još uvijek rijetkih primjera.