Veliko zanimanje za stručno usavršavanje u Njemačkoj

Gastarbajtere iz Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i drugih zemalja jugoistočne i istočne Europe u Njemačkoj uglavnom se susreće u hotelima i restoranima, no stručnjaci iz tih zemalja rado su viđeni u mnogim poduzećima i granama. Njemačka je 1990. godine s Albanijom, Bugarskom, Češkom, Estonijom, Hrvatskom, Letonijom, Litvom, Mađarskom, Poljskom, Rumunjskom, Slovačkom i Slovenijom potpisala Sporazum koji omogućuje zapošljavanje radnika iz tih zemalja. Roumiana Taslakowa posjetila je ustanovu koja je nadležna za posredovanje stranih posloprimaca:

Svake se godine za razne poslove u Njemačkoj – od medicinskih sestara, do automehaničara i poljoprivrednih tehničara – kandidira oko tisuću Bugara – prošloga je tjedna u Sofiji obavljen razgovor s približno tri stotine onih koji žele raditi u hotelima i restoranima. Njihove je kvalifikacije, ali i razinu poznavanja njemačkog jezika, u suradnji s bugarskim ministarstvom rada, provjeravala službenica Središnjeg njemačkog ureda za posredovanje poslova sa sjedištem u Bonnu. Martin Eberth iz te ustanove objašnjava koji su uvjeti postavljeni u Sporazumu o gostujućim radnicima: ”Taj sporazum znači jezično i stručno usavršavanje i doškolovanje u stečenom zanimanju. Na primjer, kuhar ili kuharica, nakon što su završili stručno obrazovanje, od nas mogu dobiti uvjerenje o suglasnosti za jezično i stručno usavršavanje ovdje u Njemačkoj. Uvjerenje je istoga ranga s radnom dozvolom, koja im omogućuje da u Saveznoj Republici rade maksimalno 18 mjeseci."

Broj potencijalnih radnika iz Hrvatske ograničen je na 500 ljudi godišnje. Hrvatski zavod za zapošljavanje, ustanova je s kojom Središnja njemačka služba za posredovanje u ovom procesu surađuje i organizira razgovore s natjecateljima. Sljedeći odabir kandidata za gostujuće radnike, kako doznajemo u Zavodu, bit će u rujnu ove godine. Prilikom posredovanja za hrvatske radnike Njemačka najveće zanimanje pokazuje za medicinske tehničare, pekare, slastičare i mesare, zatim strojare zavarivače, tokare, automehaničare i limare. Na popisu su vodoinstalateri, zidari, poljoprivredni tehničari, vrtlari, dok se u rjeđim slučajevima traže fizioterapeuti, stolari i električari. Od godišnje kvote 200 stručnjaka zapošljava se na području ugostiteljstva. Kandidati će – već prema kvalifikacijama – biti angažirani ili u hotelu s pet zvjezdica ili u nekom skromnom seoskom restoranu. Njemačke vlasti skrbe za to da gostujući radnik bude zaposlen kao stručna, a ne pomoćna radna snaga, da radno vrijeme bude usklađeno s tarifnim brojem radnih sati, te da zarada nije manja od one određene kolektivnim ugovorima.

”Radnu dozvolu možemo izdati i izdajemo samo ako je osigurana plaća koja nije niža od one koju dobija naučnik u prvoj godini zanimanja. To je od pokrajine do pokrajine različito, ali i to provjeravamo pridržavaju li se kolektivnih ugovora.” Kontroliraju se poslodavci, naglašava Martin Eberth, jer stranci koji u Njemačku dolaze na temelju Sporazuma o gostujućim radnicima ne smiju biti angažirani kao jeftina radna snaga. Sporazum također nije zamišljen kako bi se popunila ona mjesta na tržištu rada za kojima postoji potreba. Među uvjetima za kandidaturu stručnih radnika iz 13 zemalja istočne i jugoistočne Europe je da nisu mlađi od 18 ni stariji od 40 godina. Prema dosadašnjim iskustvima za stručno usavršavanje i učenje jezika koje je omogućeno ovim Sporazumom natječe se trostruko više kandidata od mogućega broja koji će biti angažiran.

”Naša iskustva s ovim programom zapravo su vrlo pozitivna. Naravno da tu i tamo bude neki problemčić, s kojim se moramo baviti, a oni se, moram reći, uglavnom svode na nedovoljnu kvalifikaciju bilo da je riječ o jeziku ili stručnosti" kaže Martin Eberth i dodaje kako su glavni preduvjeti za gostujuće radnike zadovoljavajuće poznavanje njemačkog jezika i završeno stručno obrazovanje, odnosno najmanje dvije godine stručne prakse. Kandidati koje Središnji ured za posredovanje ocijeni prihvatljivima, već prema kvalifikaciji, mogu dobiti posao u roku do šest mjeseci. Posebno se naglašava da se na ovaj način pridonosi svojevrsnom transferu znanja svake od zemalja. O iskustvima s Hrvatskom, Eberth ističe: "Moj je kolega u Hrvatskoj vodio odabirne razgovore s vrlo, vrlo pozitivnim rezultatom. Ali, u Hrvatskoj je sada počela sezona na Jadravu, tako da navala kandidata nije takva kao u jesen. Ali mislim da ćemo u svakom slučaju kandidate uspjeti dobro smjestiti.”