Vijesti iz Europske Unije

NATO savez spreman za sve eventualnosti na Kosovu

NATO savez smatra da je dobro opremljen za eventualne izgrede na Kosovu nakon što se dosadašnji premijer Kosova Ramush Haradinaj predao Haaškom sudu. Premda je do sada bilo mirno NATO savez poduzeo je sve predostrožnosti za svaku vrstu nemira, naglašeno je u srijedu u glavnom stožeru NATO saveza u Bruxellesu. Na Kosovu se trenutno nalazi 18 tisuća vojnika KFOR-a, a pojačanje od 1.100 vojnika među kojima je 600 Nijemaca i 500 Britanaca prebačeni su na Kosovo zbog, kako se navodi, vojne vježbe koja se slučajno poklopila s datumom odlaska Haradinaja u Haag.

Turska traži studiju o armenskim žrtvama

Turski premijer Tayyp Erdogan pozvao je na izradu nepristrane studije povjesničara o Armencima koji naode da su pod turskim otomanskim vojnim snagama prije 90 godina pretrpili genocid. “Otvorili smo naše arhive za one osobe koje tvrde da je postojao genocid. Ako su pošteni trebali bi i oni otvoriti svoje arhive”, poručio je Erdogan dodajući kako bi ekipe stručnjaka s obje strane trebala proučiti studije obaju arhiva. Erdogan je zaključio kako ne želi da buduće generacije imaju težak život zbog mržnje. Armenija navodi kako je između 1915. i 1923. ubijeno 1,5 milijuna Armenaca te da je ubijanje izvršeno sustavno prema odlukama iz Istanbula. Vlada u Ankari pak navodi kako je ubijeno između 250 tisuća i 500 tisuća Armenaca kao i na tisuće Turaka u sukobima tijekom Prvog svjetskog rata. Priznanje genocida od strane Turske zatražila je i Francuska koja je 2001. godine službeno priznala da je Turska počinila genocid nad Armencima.

Rusija blokira rad OESS-a

Rusija blokira rad Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Povod je potpora koju je Europska Unija dala novom ukrajinskom predsjedniku. Promatrači OESS-a imali su utjecaj na falsificirane predsjedničke izbore u Ukrajini u studenom prošle godine, navodi ruska strana. Stoga je je ruska vlada uložila veto na proračun OESS-a. „Ne radi se o financijskim pitanjima. Proračun je samo taoc », izjavili su zapadni diplomati u Bruxellesu. OESS je paraliziran, a na snazi je proračun iz nužde koji održava ovu organizaciju na životu. Planirane operacije ne mogu započeti. Moguće je stvaranje dva bloka zemalja unutar OESS-a, s jedne strane članice Europske Unije a s druge bivše članice Sovjetskog saveza. OESS ima ukupno 54 država članica, od čega 25 zemalja članice Europske Unije koje uplačuju 70 posto budžeta koji je 2004. godine iznosio 181 milijun eura. Europska Unija ne zna kako se postaviti prema vladi u Moskvi. Trenutno OESS-om predsjedava Slovenija. Dok se neke istočnoeuropske članice Europske Unije koje su i same bile dio istočnoga bloka, zalažu za oštar stav prema Rusiji, veliki partneri poput Njemačke nastoje izbjeći sve što bi moglo završiti u ozbiljnom prijeporu s Rusijom.

Amerikanci planiraju vojna uporišta u Bugarskoj i Rumunjskoj

Američki general Jones izjavio je da je nakon što su američki vojnici više puta posječivali Rumunjsku i Bugarsku, došlo vrijeme za početak službenih pregovora o stacioniranju američkih vojnika u toim zemljama. "Vjerujem da ćemo do kraja ove godine početi dijalog s obje zemlje kako bismo dogovorili smještaj vojnika, sporazume o statusu postrojbi i, što je najvažnije, pristupačnost koju naša vlada želi za svoje oružane snage. Vjerujem da je ministar obrane Donald Rumsfeld jasno dao do znanja da ne želimo imati snage na mjestima gdje ne možemo puno s njima učiniti. Moramo razraditi te sporazume i vjerujem da u slučaju Bugarske i Rumunjske neće biti problema." U prošlosti neke su zemlje-domaćini američkih snaga odbijale dopustiti izravno razmještanje tih snaga u područjima sukoba. Događalo se i da vlada-domaćin nije davala podršku bazama iz kojih su djelovale američke snage. To je bio problem s američkim snagama u Turskoj kada je počeo rat u Iraku prije dvije godine. No general Jones je dao do znanja da ne očekuje takve probleme s Bugarskom i Rumunjskom koje je opisao kao “iznimno spremne na kompromise” i kao zemlje koje snažno žele imati na svom teritoriju dio američkog zapovjedništva za Europu.

U Estoniji i Finskoj automobili najjeftiniji

Estonija je zamijenila Poljsku kao najpovoljniju zemlju za kupovinu novog osobnog automobila, dok je Njemačka ostala najskuplja zemlja – premda je razlika između najskuplje i najjeftinije zemlje znantno manja. Općenito nove članice srednje Europe imaju najpovoljnije ponude. Najpovoljnija zemlja za kupovinu atomobila unutar eurozone je Finska. Povjerenica za konkurentnost Neelie Kroes pozdravila je znakove konkurentnosti među proizvođačima automobila koje ohrabruju potrošače da pogledaju cijene automobila i izvan granica zemalja u kojima žive. U izvješću predstavljen je pregled cijena deset modela automobila koji imaju najbolju prodaju. Tako primjerice Opel Astra u Njemačkoj košta 50% više nego u susjednoj Danskoj. Cijene automobila porasle su za 0,5% u usporedbi s godišnjom inflacijom u Europskoj Uniji koja iznosi 2,4%. Cijene automobila manje su u odnosu na prošlu godinu u Njemačkoj, Britaniji i Češkoj.