Vježbanje demokracije na europskoj razini

“Imao sam intenzivne kontakte s predsjednicima frakcija i s predsjednikom Europskog vijeća. Došao sam do zaključka da ukoliko se danas glasa rezultat ne bi bio pozitivan za europske institucije. U takvim okolnostima, odlučio sam da ne izađem s trenutnim sastavom Komisije pred europske zastupnike“, ovim riječima popraćenim pljeskom zastupnika u Europskom parlamentu u Strassbourgu budući predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso u posljednjem trenutku prekinuo je proces izglasavanja povjerenja i potvrdu predloženog sastava nove Europske komisije.

Barroso nije imao drugog izlaza. Nakon što je sinoć bez uspjeha pokušao pridobiti pristanak i potporu liberalnih zastupnika u Europskom parlamentu za svoj sastav Europske komisije, Barroso je povukao posljednice i zatražio još vremena: “Treba mi više vremena kako bi sagledao situaciju, kako bi se savjetovao s Europskim vijećem i kako bi se dalje s vama konzultirao, kako bi imali snažnu potporu za novu Komisiju. Bolje je dobiti više vremena kako bi smo posao odradili kako treba”, kazao je Barroso koji kao predsjednik Europske komisije nije upitan, jer je dobio povjerenje kako svih šefova država i vlada 24 zemalja članica tako i Europskog parlamenta još u srpnju ove godine.

Međutim, sastav Kolegija buduće Europske komisije, točnije pojedinih članovi Komisije nisu pokazali istu razinu uvjerljivosti kao Barroso, posebice ne na saslušavanju pred odborima Europskog parlamenta.

Problematični kandidati za članove Barrosove Komisije

Problemi oko sastava Barrosove Europske komisije pojavili su se ne samo kod talijanskog povjerenika Rocca Buttiglionea kojem se predbacuju duboko konzervativni stavovi i izjave u kojima je homoseksualnost ocijenio grijehom, a samohranim majkama dao epitete loših majki. Buttiglioneu nije pomogao niti dodatak da se kod navedenih izjava radilo o njegovom privatnom mišljenju. Osim Buttiglionea vrlo negativnu ocjenu dobili su mađarski povjerenik Laszlo Kovacs kojem euro-parlamentarci predbacuju nekompetentnost, zatim povjerenica za konkurentnost Nizozemka Neelie Kroes koja je sjedila u brojnim nadzornim odborima, pa je njezina nepristranost upitna, zatim Grk Stavros Dimas, predložen za povjerenika za okoliš. Osim nekompetentnosti za ekološka pitanja predbacuje mu se da je lobist industrije. Nadalje, Letonka Ingrida Udre, povjerenica za carinsku uniju i poreze tereti se za nekompetentnost i ranije korupcijske skandale i na koncu danska povjerenica Mariann Fischer Boel, zadužena za poljoprivredu posjeduje veliko poljoprivredno imanje koje obrađuje njezin suprug, što nije nekakav grijeh da to imanje već godinama ne dobiva subvencije iz Bruxellesa.

Dakle, slučaj Buttiglionea je bio samo najizraženiji i možda najslikovitiji, ali radi se o ukupno 6 od 24 povjerenika, drugim riječima, četvrtina povjerenika ne zadovoljava kriterije kompetentnosti i nepristranosti.

Barroso preduhitrio neuspjeh u glasovanju u Europskom Parlamentu

Barroso je dobro procjenio da ne izlazi na glasovanje sa sadašnjim sastavom Komisije jer on ne bi prošao. Uskraćivanje povjerenja Barrosovoj komisiji najavili su Zeleni (42 zastupnika), lijevi socijalisti (41), socijalisti i socijaldemokrati (200), osim toga više od dvije trećine 88 zastupnika Liberala u probnom internom glasovanju odbacili su Barrosov sastav. Time bi ova skupina stranaka imala većinu od 731 zastupnika. S druge strane Barroso je mogao računati samo na potporu najveće frakcije Europske pučke stranke i male skupine zastupnika “Europe nacija”.

Budući da Europski parlament ne može odbiti pojedine članove Europske komisije, već samo cijelo povjerenstvo, parlamentarci bi - da je došlo do glasovanja- bili prisiljeni glasovati protiv cijele Barrosove ekipe.

Podsjetimo, da je Europski parlament do Sporazuma iz Amsterdama imao samo konsultativnu, dakle savjetodavnu ulogu, nakon sporazuma iz Amsterdama Parlament dobiva ovlasti provjeravanja i potvrde predsjednika Europske komisije kao i cijelokupne Europske komisije, ali ne i pojedinih članova. Ovoga puta zastupnici Europskog parlamenta po prvi puta bili su vrlo blizu da iskoriste svoje pravo veta, ali Barroso odreagirao na vrijeme i povukao svoj popis članova Komisije, kako bi na koncu ne bi riskirao i svoj vlastiti neuspjeh i dužnosti predsjednika.

Što i kako dalje?

Premda je još uvijek aktualni predsjednik Europske komisije, Romano Prodi je izrazio nadu da neće doći do problema s novom Komsijom, no on je ipak izrazio spremnost da u iznimnom slučaju i izvanrednoj situaciji ostane na funkciji do daljnjega. Upravo se sada i nalazimo u takvoj situaciji. Ipak, pojavljuju se problemi oko termina. Pojedini Prodijevi povjerenici poput nizozemskog člana Komisije Fritsa Bolkesteina, čeka novi posao i nova dužnost već 1. studenog. Međutim, Europska Unija ne može dopustiti da dože do vakuma moći.

Što kažu pravilnici?

Pravilnik Europskog parlamenta predviđa da se odluka o sastavu Komisije može odgoditi ali da se odluka mora donijeti na idućoj sjednici Europskog paralmenta koji je održava sredinom studenog u Strassbourgu.

Međutim, predsjednika i članove Komisije moraju na kraju potvrditi i šefovi država i vlada 25-orice, dakle Europsko vijeće, a njihov sastanak je 4. i 5. studenog u Bruxellesu, dakle prije zasijedanja Europskog parlamenta i saslušanja novih kandidata za članove Europske komisije. To znači da nova Europska komisija ne može započeti s poslom prije sredine prosinca, jer se tek tada na kraju nizozemskog predsjedništva ponovno sastaje Europsko vijeće i tek tada ono može dati svoje zeleno svjetlo novoj Europskoj komisiji. Jedini izlaz da nova Komisija što prije preuzme poslove je sazivanje izvanrednog summita Europskog vijeća u drugoj polovici studenog.

Barroso dakle sada ima nekoliko tjedana vremena kako bi predložio novu ekipu i novi sastav svoje Komisije, a do tada ostaje na dužnosti Europska komisija Romana Prodija.

Idući tjedni bit će zanimljivi, Europska Unija je na ozbiljnoj kušnji, premda se do sada pokazalo da je jačanje ovlasti Parlamenta ujedno i ojačalo demokraciju, jer jedino zastupnici Europskog parlamenta kao jedine europske institucije uživaju legitimnost izabranih predstavnika od strane europskih građana. Današnji događaj Europsku Uniju nije doveo u krizu, već je samo pokazao vježbanje demokracije na europskoj razini.