1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video
U žarištu
Rat u Ukrajini

Vlast i oporba u Hrvatskoj

Gordana Simonović12. svibnja 2004

Po općem uvjerenju političkih analitičara dva su preduvjeta za demokratizaciju stranaka u tranzicijskim zemljama - prvi je da u članstvu prevladaju umjereni članovi, a drugi da biološka ura regulira pitanje vodstva.

https://p.dw.com/p/9ZJf

HDZ je nakon smrti prvog čelnika stranke i hrvatskog predsjednik Franje Tuđmana te gubitka parlamentarnih izbora 3. siječnja 2000.-te godine prošao svoje čistiliše, konsolidaciju i povratak na vlast. HDZ prema najnovijim anketama uživa potporu od 34 do 42 posto građana, potonja je na razini one što ju je HDZ imao u danima svoga političkog zenita. SDP-ova potpora kreće se od 13 do 17 posto, dakle nekoliko postotaka manje nego što je dobio na zadnjim parlamentarnim izborima. HNS i HSS podržava od 7 do 9 posto građana, na razini dakle potpore kakvu su ostvarili na izborima, dok osjetniji porast popularnosti bilježi HSP.

No, ono što je više od ikakvih rezultata anketa o popularnosti stranaka vidljivo jest - muk opozicije. Napose one okupljene u bivšu vladajuću koaliciju. Dražen Lalić, profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti podsjeća da stranci ili koaliciji koja osvoji vlast u prvoj godini mandata obično raste popularnost. Uz to, drži Lalić, HDZ je transformacijom iz nacionalističke, autoritarne stranke u konzervativnu stranku proeuropske orijentacije zauzeo prostor političkog centra.

Porast popularnosti pravaša u medijima se tumači nezadovoljstvom dijela HDZ-ovih birača pomirljivom Sanaderovom politikom prema haškom tribunalu i povratku srpskih izbjeglica. A stagnacija, pa i pad popularnosti HNS i HSS kao reakcija građana na afere oko gospodarskih poslova istaknutih narodnjaka, odnosno nejasnog pozicioniranja HSS-a prema HDZ-u. Većina analitičara, pa i profesor Lalić pad popularnosti SDP-a vidi kao protivljenje račanovštini u najjačoj oporbenoj stranci, demonstriranoj i na netom održanoj 9. izbornoj konvenciji SDP-a.

Neopredijeljenih birača je od 17 do 25 posto, što bi trebao biti dobar motiv svim strankama. Jer, sadašnji rejtinzi političkih stranaka niti HDZ-u dopuštaju miran san niti opoziciji jamče ikakve šanse za povratak na vlast ne promijene li način djelovanja. Jer, građani i od jednih i od drugih traže da se prije svega pozabave gospodarskim pitanjima, o kojima gotovo da nije bilo riječi u proteklih šest mjeseci, od parlamentarnih izbora.