VoIP — budućnost telefonije?

Kada se dvoje ljudi posvađa u telefonskom razgovoru, kada si jedno drugome upadaju u riječ, tada tehničari govore o „full duplex vezi u stvarnom vremenu“. Pri telefoniranju u fiksnoj mreži ili uz pomoć mobitela to doživljavamo razumljivim samo po sebi. Ideja o telefoniranju putem interneta postoji, doduše, već dulje vrijeme, ali su pokušaji da se ona i ostvari dosad propali zbog nedostatnog kapaciteta kablova za prijenos podataka. Zahvaljujući takozvanim širokopojasnim vezama bez primjetne odgode prijenosa to je sada postalo moguće. U Njemačkoj se širokopojasnom vezom već može odaslavati od jednog do tri milijuna znakova u sekundi, a Telekom za ljeto predviđa uspostavu prvih veza s kapacitetom i do šest milijuna znakova u sekundi. „Time je stiglo vrijeme internetske telefonije“, smatra Johannes Nill, direktor berlinske tvrtke za proizvodnju telefonske opreme AVM: „U tijeku je revolucija. To je snažna riječ. Dudenov rječnik revoluciju opisuje kao proces preokreta, a s obzirom na telefonsku tehniku to je uistinu odgovarajući pojam. VoIP je najveći prevrat u povijesti moderne komunikacije od izuma telefona naovamo.“

Novu tehniku ne koriste samo poduzeća koja ionako raspolažu širokopojasnim vezama, nego sve više i privatne mušterije s DSL priključkom. U Njemačkoj već postoji 6,7 milijuna DSL priključaka, a do kraja godine trebalo bi ih biti i deset milijuna. „Voice over IP“ za novčanik se isplati u svakom slučaju, jer mušterija plaća samo pretplatu za pristup internetu te iznose za njegovo korištenje od jednog do dva centa po minuti — za razgovore po čitavom svijetu. Tvrtke koje nude VoIP, kao što su Sipgate, Freenet ili Web.de, već su povezale svoje mreže. Njihove mušterije od sada mogu besplatno uzajamno telefonirati. To bi moglo biti opasno za velike operatere u nepo­kretnoj mreži. Britanska consulting tvrtka Analysis europskim operaterima fiksne telefonije previđa pad prometa samo u iduće dvije godine od oko šest milijardi eura.

No, i ovog puta političke kočnice u Njemačkoj prijete hitrome rasprostranjenju nove tehnike, tvrde VoIP operateri. Naime, s 90 posto svih DSL priključaka raspolaže nekadašnji monopolist Deutsche Telekom, a on ih — čak i za svoje konkurente — prodaje samo zajedno s priključkom u nepokretnoj mreži. „Potrebni su nam razumni uvjeti korištenja širokopojasnih vodova. Među njih se ubraja i jasno utvrđena poštena cijena zakupa već izgrađene mreže, barem sve dokle samo jedan operater vlada tržištem. Tome, dakako, pripada i razdvajanje dviju ponuda, dakle mogućnost nabave širokopojasnog priključka po uobičajenim tržišnim cijenama i bez priključka u fiksnoj mreži“, kaže Nill.

Svi konkurenti Telekoma trenutno ovise o monopolu te tvrtke na takozvanu „posljednju milju“ i nužnosti njezina zakupa. Harald Stöber, šef konkurentskoga poduzeća Arcor, o tome s ogorčenjem kaže: „Kada je o Voiceu over IP riječ, jednu stvar uvijek treba uzeti u obzir: signal na neki način mora dospjeti do krajnjeg korisnika – ili uz pomoć dimnih znakova, kao kod Indijanaca, ili korištenjem bakra. Naknade od 11,80 eura, što ih Telekomu treba platiti za korištenje kemijskog elementa s oznakom Cu, dak­le čistog bakra odnosno golog metala, a ne nekakvog elektrons­kog sklopa, nisu zapreka samo staroj tehnologiji, nego zacijelo i novoj. Stoga bi bilo dobro kada bi vlasti nadležne za regulaciju telekomunikacijskog tržišta prije donošenja u travnju zrelo promislile svoju odluku o novim parcijalnim tarifama.“

Stručnjaci pokušavaju nagovoriti Agenciju za regulaciju telekomunikacijskog tržišta i pošte u Bonnu da usvoji takozvani „light touch“ model Europske komisije, po kojemu uvođenje Voicea over IP ne treba ometati regulativnim zaprekama. Inače bi moglo na­stupiti ono što već sada proriče consulting poduzeće Arthur D. Little: do godine 2010. u Japanu će svi korisnici širokopojasnih priključaka raspolagati Voiceom over IP, u Francuskoj njih 90 posto, u Hongkongu 70 posto – dok će se Njemačka s mršavih 25 posto opet morati zadovoljiti s jednim od stražnjih mjesta na međunarodnoj ljestvici.