Washington ne razumije njemačko uzbuđenje oko BND-a

Sve je počelo kada je «New York Times» objavio članak reportera iz Pentagona Michaela Gordona, koji je u svojim istraživanjima o ratu u Iraku pronašao tajno američko vojno izvješće. U njemu se navodi kako su agenti BND-a američkoj vojsci predali važne informacije. Radilo se o planovima iračkog režima za obranu Bagdada, koji je također objavljen u «New York Timesu».

«Iznenadili su me preciznost opisa uloge njemačke tajne službe i pojedinosti institucionalne suradnje. Dio toga je i skica koju je u Kataru agentu američke tajne službe predao časnik za vezu BND-a, kao i uloga koju su odigrala dvojica njegovih suradnika u Bagdadu. Bez obzira što ne mogu tvrditi da se sve to doista tako i odvijalo, meni se ovaj izvještaj čini vrlo vjerodostojnim», kaže reporter Michael Gordon.

Suradnja da, razmjena informacija ne?

U Berlinu je glasnogovornik kabineta odmah opovrgnuo te informacije, ne poričući da je bilo suradnje s Amerikancima, unatoč načelnome njemačkom protivljenju ratu u Iraku. U ono su vrijeme njemačko-američki odnosi bili vrlo zahlađeni, zbog čega se počelo nagađati kako se iza svega krije ciljana indiskrecija vlade predsjednika Busha, koja je time htjela naškoditi vjerodostojnosti tadašnjeg njemačkog kabineta, osobito današnjeg šefa diplomacije Frank-Waltera Steinmeiera, koji je tada bio koordinator rada njemačkih tajnih službi. Kako bi pobio teoriju zavjere, «New York Times» je početkom mjeseca objavio još jedno izvješće, ovog puta sastavljeno na temelju njemačkih tajnih izvora.

Reklama nije razlog

Sve bi se dalo protumačiti i kao reklamna kampanja za Gordonovu knjigu, koja će u SAD-u biti objavljena ovih dana. No, taj argument iz dva razloga ne drži vodu: prvo jer je «New York Times» jedan od najuglednijih američkih listova, koji je u mnogim pitanjima kritički nastrojem prema Bushevoj administraciji i drugo jer se u SAD-u malo tko zanima za ovu temu.

I dok službeni Washington šuti, Gordon ne razumije zašto se u Njemačkoj oko cijele stvari diže tolika prašina: «Sve je apsolutno logično i nimalo iznenađujuće. Tajne službe prijateljskih zemalja surađuju i onda kada se njihove vlade posvađaju. A u slučaju Iraka SAD nije imao dobre tajne informacije. Dojave o postojanju oružja za masovno uništavanje bile su pogrešne i zbog činijenice da niti jedan američki špijun u Bagdadu nije imao pristup iračkome vojnom programu.»