1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

World Games 2006. - deset dana najrazličitijeg sporta

Tatjana Mautner23. srpnja 2005

Još ovoga vikenda Duisburg kao središte, kao i okolni gradovi Bottrop, Oberhausen i Mülheim an der Ruhr ugošćuju više od 3.500 sportaša iz stotinjak zemalja. Većina od njih je već pokazala što zna i umije, i to u 178 disciplina i četrdeset športova i to onih koji nisu uvršteni u Olimpijske igre. Svjetske igre završavaju sutra.

https://p.dw.com/p/9ZuO
Medalje osvajaju i ženska nabildana (i preplanula) tijela
Medalje osvajaju i ženska nabildana (i preplanula) tijelaFoto: AP

Međutim, to ni u kojem slučaju ne znači da stotine tisuća gledatelja na terenima i puno veće gledateljstvo pred televizijskim ekranima ne uživa u vrhunskim dostignućima sudionika 7. Svjetskih igara športske priredbe koja se od svoje premijere 1981. godine redovito održava godinu dana nakon Ljetne olimpijade. «Ove su igre šarene koliko i šport sam» izjavio je prilikom otvaranja Svjetskih igara gradonačelnik Duisburga Adolf Sauerlanda.

Dok se za plivanje s perajama, športski ribolov ili orijentacijsko trčanje na borilištima okupljala specijalizirana publika, veliku pozornost plijenili su sumo hrvači, ili čak bolje reći hrvačice: «Zanimanje je ludo veliko.. Primjeti se da je sve rasprodano, raspoloženje je veličanstveno» priča svjetska prvakinja u sumou Sandra Köppen, koja je i na domaćem terenu, na Svjetskim igrama u Duisburgu osvojila zlatnu medalju u teškoj kategoriji. Ona ne samo da se na strunjači pojavljuje s uobičajenim sumo-pojasom - svoju borilačku vještinu paralelno pokazuje i u jednom olimpijskom sportu džudu: «U džudu sam tek postala stvarno dobra od kako se bavim sumoom. To znači ta koncentracija koja ti je potrebna kod sumoa, ona mi nevjerojatno puno pomoaže kod džuda» priča Sandra Köppens, koja je prije samo nekoliko tjedana rodila kćer.

Mama na dasci – beba čeka na obali

Jedna novopečena mama bila je i među hrvatskim sudinicima Svjetskih igara. Silvija Trošelj natjecala se u wakeboardu i unatoč tomu što se nakon nedavnog porođaja još uvijek nije uspjela vratiti u vrhunsku formu stigla je do polufinala. No ipak je red objasniti što je zapravo wakeboard, a tko će to bolje učiniti od same Silvije Trošelj: «To vam je vodena varijanta snowboarda. Znači, wakeboard se odigrava prvenstveno na vodi. Postoje dvije vrste – iza broda, i kad nas vuče vučnica, odnosno skijaški lift. Noge su nam vezane kao u snowboardu u «bucama». One su privezane za dasku kojom idemo po vodi i radimo trikove ili se jednostavno vozimo i uživamo.» Riječ je o jednom od ekstremnih sportova i kako kaže Trošelj nije teško stati na dasku i napraviti dva tri kruga iz puke radoznalosti, ali je teško naučiti sve trikove, skokove, svladavanje prepreka u vodi, «slideri», «kickeri» što je potrebno za natjecanje. «Tu je već dio ekstremnosti, jer u tom dijelu je wakeboard dosta i opasan», naglašava hrvatska reprezentativka.

Atmosfera na Svjetskim igrama u Duisburgu, ispričala nam je Silvija Trošelj, bila je vrlo opuštena, sportski nastrojena, što je najbitnije: «Tribine su bile pune, sve oko jezera je bilo puno. Natjecanja su prenosile svjetske televizije. Bilo je stvarno fantastično i što se tiče i gledatelja i atmosfere i voditelja i sportaša, i same atrakcije. Bilo je izvrsno.»

Kako se igra polo u kanuu

Na vodi su se u Duisburgu i ostalim mjestima rurskoga kraja vidjeli razni manje više egzotični sportovi – jedan na prvi pogled izgleda kao zorna igra potapanja brodova, ali riječ je o polu u kanuima, disciplini u kojoj su briljirale Njemice. U finalu su pobijedile Veliku Britaniju, a ta brza igra najsličnija vaterpolu brzo je zapalila publiku.

Svaka ekipa ima po pet igrača, dopušteno je mnogo toga, igra se u bazenu 23 puta 35 metara, svaki igrač u kanuu loptu može igrati veslom ili držati u rukama najviše pet sekundi. Dopušteno je kanuom bočno nasrnuti na suprtotnog igrača, a često puta se događa da se pramcem netko zabije u rebra protivnika ili ga prevrne. Vratar čuva gol koji visi na dva metra visine omjerom metar i po na metar. Kanupolo je zapravo mješavina rukometa, hokeja na ledu i ragbija, ali sve se odvija na vodi uz dopuštenje potapljanja suprotnog kanua. Anne Riemers trenerica njemačke reprezentacije bila presretna nakon njemačke pobjede i zlatne medalje, a objašnjava i zašto: «To nam je prvi puta da sudjelujemo na Svjetskim igrama i da smo odmah postigli ovakav uspjeh i pred ovakvo fenomenalnom kulisom - to je stvarno super».

Ne samo u polu u kanuima, Nijemci su do sada na Svjetskim igrama 2006. u Duisburgu osvojili 11 zlatnih medalja – po broju ukupno 38 osvojenih odličja nalaze se na drugom mjestu, iza čini se nedostižne Rusije koja ima 50 medalja. Hrvatsku su u zemlje s medaljama uvrstili boćari u preciznom izbijanju – Sandro Gulja osvojio je srebrnu medalju – bolji od Gulje bio je Markica Dodig iz Bosne i Hercegovine. U istoj disciplini, samokodžena Tanja Gobo oko vrata dobila je bronzu.

Hrvatski plesači plesali kratko

Finale su za dlaku izmakle hrvatskim natjecateljima u akrobatskom rock and rollu – Nije im mogao pomoći ni Krešimir Bosnar, koji je na Svjetskim igrama bio u skupini onih koji su vodili računa da sve bude doista vrhunski i pošteno. «Ja sam sudio akrobatski rock and roll. To je sportski ples u okviru kompletnog plesa, gdje su bili i latinskoamerički plesovi i standardni plesovi, gdje je rock and rol posebna disciplina» ispričao nam je Bosnar. Hrvatska u svjetskom vrhu ima dva jako dobra para i oba su mogla nastupiti na Svjetskim igama. Hrvatska je jedna od rijetkih nacija koje su nastupile s dva para, kaže Bosnar: «Znači, od dvadeset parova koliko ih je ukupno bilo, mi smo imali dva, Česi su imali dva, Francuzi, Rusi i Nijemci, ali prošli smo malo lošije nego što smo očekivali.» Ždrijeb je, naime, htio da se u izlučnim prednatjecanjima na plesnom podiju hrvatski parovi nađu jedan protiv drugog. Matacun-Lelić su zauzeli 13. mjesto, ali i Neven Ivić i Ivana Mihalik, iako su se plasirali u polufinale, zbog, jedne, kako kaže Bosnar, male greškice, nisu mogli zauzeti puno višu poziciju, tako da su bili 12.

Svjetske su igre dobre – Olimpijada još bolja?

Njemačka drugi put već ugošćuje Svjetske igre, pa tako i najbolje svjetske gimnastičare u sinkroniziranim skokovima na trampolini, na primjer. Okupili su se tu i razočarani inline-speedskateri, ragbijaši, karatisti i skvošeri koje olimpijska zajednica na svom nedavnom zasjedanju u Singapuru nije uvrstila u svoj popis za Olimpijadu 2012. u Londonu. Na Svjetskim igrama snage odmjeravaju i oni sportisti čije su discipline u međuvremenu izgubile olimpijski status. Stari sport na primjer potezanje je užeta za koji su kršni momci do 1920. mogli dobiti neku od olimpijskih medalja. Od Krešimira Bosnara doznajemo da i akrobatski rock and roll ima ambicija postati olimpijskom disciplinom: «Imamo elemente sporta, elemente plesa, prema tome nadamo se da ćemo jednom ući u olimpijsku zajednicu.»

Valja reći da Svjetske igre nisu nikakva konkurencija Olimpijadi, prije su joj dopuna ili, još bolje rečeno alternativa. Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Jacques Rogge, koji je bio i na otvaranju Svjetskih igara u Duisburgu, na prvim je igrama 1981. godine u kalifornijskoj Santa Clari predvodio je belgijsku delegaciju. Od tada su se, kaže Rogge, Svjetske igre razvile u vrlo veliku organizaciju: «Međunarodni olimpijski odbor World Games podupire što bolje može. Vjerujemo da je to značajan događaj.»