1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zaštitari okoliša prisiljeni tražiti pomoć od Bruxellesa

Alen Legović4. svibnja 2007

U Bruxellesu su se nedavno hrvatski ekološki aktivisti informirali o mogućnostima korištenja pravnih sredstava u procesu zaštite okoliša.

https://p.dw.com/p/ANSa
Drveće u njemačkim šumama nije baš zdravoFoto: AP

Nedavni posjet nevladinih organizacija Bruxellesu organizirala je njemačka zaklada Heinrich Böll i njezini uredi u Zagrebu i Bruxellesu kako bi ekološkim udrugama u Hrvatskoj i aktivistima te pravnicima i pravnicama koji su zainteresirani za okolišno pravo omogučile i dale veća znanja i kompetencije u korištenju pravnih sredstava kada se radi o okolišu i kada se radi o trenutnom procesu približavanja Europskoj uniji i samih pristupnih pregovora kao jednog od povećanja standarda u nizu područja. Sudionici posjeta susreli su se s predstavnicima Europskog parlamenta, Europske komisije, s povjerenikom za okoliš i njegovim pomoćnicima, te sa predstavnicima međunarodnih nevladinih organizacija te institutima koji se bave europskim okolišnim politikama. U tom smislu dogodila se dvosmjerna komunikacija, gosti iz Hrvatske dobili su nova znanja kako koristiti europsko i okolišno pravo u postizanju nekih ciljeva koji se tiču i života ljudi i zdravlja, a istovremeno su obavijestili i upozorili i nadležne institucije Europske unije da više pozornosti usmjere na okoliš koji je, kako znamo, jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima s Europskom unijom.

Jedan od sudionika, Vjeran Piršić iz nevladine organizacije EKO-Kvarner, je naglasio kako je «bitno da su predstavnici nevladinih organizacija sa svojim slučajevima s kojima su došli u Bruxelles uspostavili mehanizam moguće reakcije, a to je na sva tri nivoa, a to je na razini kontakata nevladine organizacije Greenpeace i Friends of the Earth, tu je na drugom nivou European Green Party gdje su ostvareni kontakti s glavnim tajnikom stranke i europskim zastupnicima, i na trećem nivou ostvareni su kontakti sa samim europskim birokratima iz europskih institucijama koji djelomično i vode pristupne pregovore s Hrvatskom”.

Mogućnost informiranja iz drugih izvora

Piršić je istakao kako su “uspostavljeni kontakti koji će omogučiti najprije da se infromiraju iz drugih izvora a ne samo vladinih – o pravom stanju okoliša u Hrvatskoj, pri čemu se nevladine organizacije koriste verificiranim podacima državnih agencija, a ne neke svoje subjektivne procjene, a drugo, ukoliko ne dođe do bitnog poboljšavanja sadašnje situacije sa zaštitom okoliša u Hrvatskoj gdje po njegovom mišljenju se ljudi prelako zapravo ubijaju sa prevelikim koncentracijama zagađenja koje su izmjerene, bit će pokrenuti mehanizmi da takvo ponašanje danas u Europi nije prihvatljivo, jer, iako Hrvatska nije članica Europske unije ona se barem mora ponašati pristojno da može ući u EU”, smatra Vjeran Piršić koji je opisao i reakcije na koje su naišli u Bruxellesu:

“Reakcije sugovornika u Bruxellesu su bile šokantne”

“Rekacije naših sugovornika bile su šokatne. Mogu slobodno reći da materijale koje smo prikazali i koje su gole činjenice dovoljno strahovite što se događa u Brdovcu iz Plive, što se događa u Kostreni, Vranjicu, Sisku, Karlovcu, o čemu građani u Hrvatsko dosta znaju. Same brojke: da je zabilježeno 60 puta iznad dozvoljenog, što se do sada nije dogodilo, da se granica za benzen probija po 15 dana koji je kancerogen, svi ti podaci zapravo su užasnuli ljude u Bruxellesu kao i porazbacane salonitove cijevi u Vranjicu, gotovo u centru Splita. Pokazali smo satelitsku sliku cijelog područja sa googlea, znači mnogo objektivnih informacija, sve to je nešto što nepojmljivo danas. I ranije su predstavnici, na primje ILO-a, međunarodne organizacije rada, koji su bili u salonitu kazali da je to 15. stoljeće, te da nema veze s 21. stoljećem. Jedna slika zapravo govori više nego stotinu riječi, i mi smo zapravi pokušavali pokazati slike i grafikon. Mislim da je došlo do jednog nepredviđenog i neplaniranog šoka kod predstavnika u Bruxellesu, da smo ponekad morali rezati prezentaciju, jer smo smatrali da smo postigli previše efekta s nekim skandaloznim fotografijama”.

Svoju šokiranost posvjedočio je i glavni tajnik europskih zelenih Juan Behrend: “Slike koje smo vidjeli ekstremno nas zabrinjavaju, ono što nas još više zaokupira je to da je u nekim projektima uključeni i novac iz Europske komisije. I to je nešto, što ne možemo prihvatiti, pa ćemo cijelu stvar provjeriti. U tom smislu usko ćemo surađivati s grupom zelenih u Europskom parlamentu i europskim zastupnicima i njihovim savjetnicima. I tamo gdje zaista otkrijemo da postoji stvarna odgovornost od strane Europske komisije, u tom slučaju koristit ćemo osim naših vlastitih instrumenata, javna mnijenja i medije, djelovat ćemu u parlamentu pisanim deklaracijama ili sličnim instrumentima. Mi smatramo da je neprihvatljivo da u ovoj fazi pregovora i približavanja Hrvatske EU, postoji takav nemar od strane Europske komisije. To ćemo snažno kritizirati. S druge strane ispitat ćemo mogućnosti, ali ne mogu obećati datum, no želimo poslati delegaciju predstavnika europske zelene stranke da pogleda lokacije u Hrvatskoj kako bi razgovarali s pogođenim nevladinim organizacijama i pogođenim građanima i kako bi se što bolje informirali”, rekao je glavni tajnik zelenih Juan Behrend zahvalivši se hrvatskim predstavnicimana iscrpnim informacijama.

Europski zeleni obećali dolazak na problematične lokacije u Hrvatskoj

Svojim sugovornicima glavni tajnik europskih zelenih je poručio: “Pokušat ćemo s naše strane instrumentalizirati i potaknuti javnost na elemente u Hrvatskoj. Mi imamo mogućnost ne samo da uspostavimo kontakte s vama već i s novinarima i medijima u Bruxellesu, te da probleme prikažemo javnosti, a to je i uloga europske zelene stranke. Mi smo organizacija koja predstavlja 35 stranaka u cijeloj Europi i imamo grupu u Europskom parlamentu od 42 zastupnika, dakle, imamo mogućnosti podići svoj glas i utjecati. Mi ćemo koristimo instrumente u onim slučajevima gdje je to s pravnog gledišta moguće, prije svega instrumente koje imamo u Europskom parlamentu, na primjer, mi ćemo podržati peticije građane, ako se pojave, iz Hrvatske. Mi to još moramo u detaljima provjeriti, jer nalazimo se u situaciji u kojoj Hrvatska još nije članica Europske unije, ali provjerio sam i postoji u neku ruku mogućnost da se iskoristi i takav instrument. U svakom slučaju, ukoliko je Komisija upletena, mi u Europskom parlamentu imamo sve klasične instrumente, poput diretknog postupka preko slanja pisanih pitanja itd. Takve instrumente trebamo iskoristiti prije nego što stanje postane dramatično, a to znači odmah”, insistira Juan Behrend.

Hrvatski odvjetnici informirali se u Bruxellesu o pravnim mogućnostima

U Bruxellesu je bila i Dijana Kesonja, dovjetnica iz Rijeke koja zastupa građane u Hrvatskoj koji pokušavaju doći do svojeg prava ili odštete u brojnim slučajevima u kojima je zbog ekološkog zagađenja došlo do ozbiljnog narušavanja zdravlja stanovnika: “Odvjetničkom uredu sa sjedištem u Rijeci obratili su se ljudi koji imaju stanovite probleme glede razinih bolesti od kojih pate, a koje su sukladno infromacijama koje su nam omogučili, rezultat različitih zagađenja, i to od zagađenja u Splitu, Sisku, Brdovcu i te ljude je zanimalo koje su pravne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju da bi oni osim raznih aktivnost izvansudskim putem poduzeli nešto i sudskim putem odnosno eventualno vansudskim nagodbama, što je također jedna o mogućih radnji”, pojašnjava odvjetnica Kesonja i nastavlja kako je njezin ured u fazi pripreme raznih pravnih radnji kako bi se pomoglo tim ljudima i kako bi se definirali i specificirali njihovi zahtjevi.

“Odlazak u Bruxelles bila je jedna od mogućnost da se vidi što im sve stoji na raspolaganju izvan Hrvatske, osim suda za zaštitu ljudskih prava u Strasbourgu kojem se mogu obratiti hrvatski građani neovisno o članstvu u EU. Iz kontakata koje smo ostvarili dobili smo određene informacije što bi se moglo poduzeti ukoliko to bude potrebno. Prema tome po povratku, ljudi u Hrvatskoj će biti informirani, reći će im se: ‘dobro imate pravne mogućnosti u Hrvatskoj i ovo je što vam stoji na raspolaganju ukoliko bude potrebno izvan Hrvatske’.

Na koju pomoć mogu računati iz Bruxellesa?

Razazličite vrste podrški, kao na primjer podrška europske zelene stranke koja ima različite mogućnosti kontaktiranja Europske komisije radi ukazivanja na stavnovite probleme koji su teže prirode za građane Hrvatske zbog toga što oni pate od zaista ozbiljnih bolesti, pa do podrške raznih parlamentaraca zelene stranke i drugih. Osim toga tu je i europska javnost i mediji koji bi mogli ozbiljno se početi baviti problemima nekih lokacija u Hrvatskoj, posebice onih lokacija na kojima se bilježe ozbiljni i najteži ekološki problemi sa već sada najtežim posljedicaama u kojima su stanovnici – kako kaže Vjeran Piršić – postali kolateralna šteta, prije svega lokacije koje se nalaze vrlo blizu popularnih turističkih destinacija.