Zašto europske institucije imaju lošu promidžbu?

Promidžba je loša: bilo da pogledate predstavljanje u internetu, putem brošura ili jednostavno vrlo loše napravljeni logo pojedinih organizacija. Europske institucije kao da se jedna s drugom natječu koja će biti lošija u komunikaciji s javnošću. Novinari koji izvještavaju iz Bruxellsa već godinama upozoravaju da bi promidžbu trebalo prepustiti pravim i profesionalnim stručnjacima.

Evo jednog primjera. Opća uprava za poljoprivredu pri Europskoj komisiji idućeg lipnja namjerava u EU uvesti novi zaštitni znak za pakirane bio-proizvode. Umjesto da se promoviranjem i oblikovanjem ovog posla bave profesionalni dizajneri, Komisija je raspisala natječaj za studente dizjana. Od 3.422 prijedloga izabrana su za finale tri – jedan dosadniji od drugog.

Upravo slabost na području kreativnosti vrlo zorno pokazuje političku komunikaciju Europske unije. Niti činjenica da je prošla 2009.godina obilježena kao godina kreativnosti i inovacija nije ništa oko toga mogla promijenjiti. Sve što institucije Europske unije trenutno prikazuju vanjskom svijetu ukazuje na porazan nedostatak kreativnosti. Vizualna kvaliteta webstranica Europskog vijeća, Komisije i Parlamenta toliko je skromna da je teško očekivati da će oduševiti građane za europske ideale. Tek je krajem siječnja portal EU-a webstranica europa.eu dobila novi dizajn. Isto vrijedi i za brojne brošure koji se nude u informacijskim centrima EU-a u zemljama članicama i kandidatskim zemljama. Zato ne čudi da mnogi građani kažu kako infromacije o Europskoj uniji često liče letcima nekog osiguravajućeg zavoda, a ne priliče jednoj ozbiljnoj i kreativnoj informacijskoj kampanji.

Traže se profesionalci

Danas u Bruxellesu priznaju da je nizozemski arhitekt Rem Koolhaas imao pravo kada je još 2004. godine kritizirao Europsku uniju zbog njezina "ikonografskog deficita". Nakon što su 2005. godine Francuzi i Nizozemci na referendumima odbacili Europski ustav potpredsjednica Europske komisije Margot Wallstroem pokrenula je akcijski plan tri D koji se zalagao za više demokracije, dijaloga i diskusija kao i online forum na kojem bi građani raspravljali o Europi. Prema navodima jedne studije, ovim projektom nije ostvaren niti jedan postavljeni cilj, što ne začuđuje. Naime, povjerenica Wallstroem je trebala pokupiti savjete najboljih europskih komunikacijskih stručnjaka i dizajnera, dakle profesionalaca, koji vrlo dobro znaju kako privući pozornost ljudi i kako uvjeriti građane da je Europa važna. Postoji za to dovoljno razloga. Mir, blagostanje i sigurnost ne "padaju s neba" već su i te kako djela i rezultati Europske unije.

Kako bi za Europu angažirali najbolje dizajnere i kreativce potrebno je da institucije EU-a promijene svoju komunikacijsku strategiju kod izbora radova. Procedura raspisivanja i dodjele projekata je ograničena i komplicirana pa nije za očekivati interes zaista kreativnih stručnjaka. Međutim, u interesu Europske unije je da se razlikuje od drugih supranacionalnih institucija i organizacija. Tu nema alternative. Postavlja se pitanje: zašto ne uspostaviti fond kreativnih snaga koji bi razradio orijentacijske instrumente i pomoć u komunikacijskoj strategiji? Svi građani EU-a su Europljani i svi zapravo rade za dobrobit Europe od čega svi imaju koristi. Svi građani Unije snose i odgovornost, pa je samo po sebi razumljivo da i svaki Europljanin ima obvezu predstaviti kreativne prijedloge za bolju Europu. To se dakako odnosi i na građane Hrvatske.

Evo na kraju i prijedlog za Europski parlament: Umjesto da se ulaže u besmislene reklamne poklone bilo bi bolje dati priliku europskim književnicima da napišu po jednu pripovijetku o idejama za Europu. Zbirka tih kratkih priča podijelila bi se u posebnom izdanju šefovima država i vlada, a knjižicu bi mogli i građani EU-a jeftino kupiti u svojim knjižarama. Popraćeno efikasnom reklamnom kampanjom ovo bi mogao postati godišnji događaj koji bi Europljanima zaista bio pravo nadahnuće i koji bi potaknuo kreativnost i inovativnost. Ponekad nije potrebno mnogo novaca za veliki učinak.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm