Zašto je Hrvatska još uvijek pred vratima EU-a?

Odgovor na ovo pitanje je vrlo složen. Ulaskom Bugarske i Rumunjske zapravo se zatvara peti val proširenja Unije koji je počeo 2004. godine i koji je bio dio realizacije povjesnog i političkog cilja zapadne Europe da se ujedini s istočnim dijelom Starog kontinenta.

Hrvatska je razvijenija

No, Bugarska i Rumunjska za trećinu su siromašnije od prosjeka u EU-u, a osobna primanja njihovih građana čak su deset puta manja od europskog prosjeka. U usporedbi s Hrvatskom, statistički podaci Bugarske i Rumunjske pokazuju da je Hrvatska znantno razvijenija, ali da su se razlike između Bugarske i Rumunjske s jedne strane te Hrvatske s druge strane smanjile.

Bugarska i Rumunjska ranije počele proces integacije

No, najvažniji dio odgovora je da su Bugari i Rumunji započeli proces integriranja u EU daleko prije Hrvatske.

Uzimajući nekoliko konkretnih primjera možemo primijetiti razlike. Bugarska i Rumunjska bilježe veliki pad nezaposlenosti u posljednjih 10 godina – Bugarska sa 19% na 9% a u Rumunjskoj sa 9 na 5% U Hrvatskoj je u istom razdoblju stopa nezposlenosti gotovo nepromijenjena, ona iznosi oko 15%. Porast prosječnih primanja u Bugarskoj je 10% u Hrvatskoj 5,3%, dok je gospodarski rast u zadnjem kvartalu prošle godine u Bugarskoj iznosio 6,6% u Rumunjskoj 7,8%, a u Hrvatskoj bio tek 3,6%. Možda je najbolji pokazatelj rast osobne potrošnje koji je u Bugarskoj u godinu dana porastao za 7,4%, u Rumunjskoj za 12,7% a u Hrvatskoj tek za neznatnih 2,1%. Hrvatska bi mogla pozaviditi i velikom padu uvoza i porastu izvoza u te dvije zemlje.

12 godina status pridruženih članica

Ove dvije zemlje već više od 12 godina imale su status pridruženih članica, a Hrvatska ga tek ima nešto više od dvije godine, što znači da su ove dvije zemlje uvelike profitirale od pristupnih fondova. Osim toga, Bugarska i Rumunjska su bile vrlo atraktivne destinacije za izravna strana ulaganja. Na koncu Hrvatska, prema podacima za 2005. godinu, ima veći godišnji prihod sa 11.400 eura po glavi stanovnika, dok Bugari zarađuju 7.500 eura godišnje, a Rumunji 8.100 eura.

Korupcija i organizirani kriminal zajednički problem

Hrvatska međutim ima sličnosti s Rumunjskom i Bugarskom po regijama, korupciji i organiziranom kriminalu. Jedina razlika je, kako je to jednom kazala jedna bugarska novinarka, što u Hrvatskoj postoje ratni kriminalci, a u Bugarskoj “samo” kriminalci.

Suočavanje s problemom korupcije i organiziranog kriminala glavne su zadaće vlada kako u Zagrebu tako i u Bukureštu i Sofiji. U Bugarskoj je u zadnjih 10 godina bilo čak 150 naručenih ubojstava od kojih niti jedno nije riješeno.

Bugarska i Rumunjska ipak spremnije od Hrvatske

Bugari su u prošloj godini ispunili uvjete za članstvo, ukinuli su imunitet mnogim političarima kako bi se mogla provesti istraga, a u Rumunjskoj se korupcija od sada tretira kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti. No na ovom mjestu treba priznati da su u pravosuđu i institucionalnim reformama te prilagodbi pravnoj stečevini Rumunjska i Bugarska daleko ispred Hrvatske. Kao zaključak može se konstatirati da su Bugarska i Rumunjska ipak spremnije za članstvo, premda je Hrvatska doista razvijenija i bogatija od tih zemalja te na prvi pogled izgleda više europski zbog cesta i uređenosti, a to priznaju i sami Bugari i Rumunji. No još jedna činjenica je važna na samom kraju – o ulasku Hrvatske u Europsku uniju ubuduće imaju pravo glasa, ali i pravo na veto i Bugarska i Rumunjska.