Za žličicu asteroidne prašine

Velike avanture svemiroplovstva trenutno se odigravaju u letjelicama bez posade – pri tom valja pomisliti na sve silne sonde koje istražuju bliži i dalji okoliš našeg planetnog sustava. Tu je primjerice europska letjelica «Venus-express» koja je na putu ka vrućem susjednom planetu. Prije nekoliko tjedana došlo je do ciljanog spektakularnog udara američke sonde «Deep Impact» na komet «Tempel 1». Do zvjezdanih su visina stigli i Japanci – njihova se sonda «Hayabusa», što u prijevodu znači jastreb, približila malom svemirskom tijelu iz skupine planetoida ili asteroida kakvih je na nekoliko desetaka tisuća u našem sunčevom sustavu.

Uspješno slijetanje, problemima unatoč

Veselju u japanskom svemirskom centru nije bilo kraja. Sonda «Hayabusa» je – kako tvrde sletjela na mali planet Itokawu i obavila svoju misiju, unatoč čitavom nizu nezgoda i kvarova. U subotu u šest sati ujutro prema japanskom vremenu kontrolni centar više nije htio odgađati, nego je odlučio krenuti u slijetanje. Signalu je od Zemlje do 290 milijuna kilometara udaljene letjelice trebalo deset minuta i «Hayabusa» je preuzela automatsko upravljanje. Let je prilikom spuštanja bio sasvim suprotan jastrebovom – s od prilike kilometar visine, sonda je lebdjela brzinom od pet centimetara u sekundi, sve dok nije dotaknula tlo. Pri tom je slala laserski snop na metalnu kuglu, koju je ispustila šest dana ranije, prilikom prvog slijetanja, tako da je mogla mjeriti udaljenost. Motor je u jednom trenutku isključen, kako ionsko gorivo ne bi zagadilo uzorke tla, tako da je sonda s približno 17 metara visine bila u slobodnom padu, koji je također bio blag, budući da je sila teža tog svemirskog tijela u obliku krumpira izrazito slaba. Samo kako biste mogli usporediti: Na sedamstotina kilometara dugom i 300 kilometara širokom tijelu u svemiru čovjek od 80 kilograma teži samo jedan gram.

Analiza tek nakon ateriranja

Konačno je veliki lijevak na donjoj strani sonde, koja izgleda kao leteći gramofon, dodirnuo površinu asteroida. Prvo je ispaljena metalna kuglica promjera jednog centimetra, prilikom udara je digla prašinu koja je odmah zatim usisana i pohranjena u unutrašnjost sonde. S tim je teretom «Jastreb» nakon nekoliko sekundi boravka na Itokawi ponovno uzletio. Što je uistinu ponio sa sobom japanski će znanstvenici doznati tek u lipnju 2007., kada će se sonda vratiti na Zemlju i svoj teret baciti negdje u australskoj divljini. Teret je zapravo prejaka riječ, jer prikupljena je samo žličica materijala s asteroida, no ta bi količina trebala biti dostatna za sva otvorena pitanja o planetnom sustavu, primjerice onom o postanku asteroida ili koliko oni mogu biti opasni za nas.

Japanska je misija premijera u svemiru – prvi puta se uzima uzorak s nekog nebeskog tijela, osim Mjeseca, naravno. No, činilo se da zvijezde nisu bile naklonjene misiji – dva od tri senzora za ravnotežu prestali su raditi, što je znatno otežalo upravljanje sondom, mali robot s kamerom imenom «Minerva» koji je trebao tumarati po Itokawi je izgubljen, a kod prvog slijetanja prije deset dana zakazao je mehanizam za uzimanje uzoraka tla. Sadašnji uspjeh stoga je uistinu pravo iznenađenje i za japansko svemiroplovstvo razlog za slavlje.