Za Tibetance neosporni vođa, za Kinu veleizdajnik

Odustanak od uloge svjetovnog vođe ima zapravo samo simbolično značenje. Dalaj lama nije šef neke tibetske vlade u izgnanstvu, on svojom prijetnjom želi obraniti moralnu uzvišenost svoje funkcije, pojasnio je Andreas Hillmer, politički referent na Centru za Tibet u Hamburgu. „Ako se Dalaj lami predbaci poticanje rata on će sve učiniti kako bi dokazao svoju miroljubivost“, izjavio je Hillmer za agenciju AP.

Kina ga smatra veleizdajnikom

Samostan Sajia u tibetskom Shigazeu. U suhoj tibetskoj stepi uzdiže se poput utvrde. Do samostana se dolazi teško. Pa ipak, stotine budističkih hodočasnika dolaze tamo. Padaju na koljena i čelom dodiruju tlo u znak strahopoštovanja. U hramu gore mirisni štapići, zidovi su ukrašeni šarenim slikama s budističkim motivima. Nigdje nema slike Dalaj lame. U Kini su zabranjene slike Dalj lame. Jer, stajalište je kineske vlade da je Dalaj lama veleizdajnik, kaže šef tibetske samouprave Nima Ci Ren:

„Moram reći da nažalost još uvijek ima ljudi koji se zauzimaju za neovisnost Tibeta. Njih podupire Dalaj lama i zapadne neprijateljske snage. Dalaj lama je više političar nego vjerski vođa. Mi se protiv Dalaj lame ne borimo zbog njegove religije, nego zbog njegove separatističke ideologije. Zato nije prikladno štovati njegove slike.“

Opasno govoriti o Dalaj lami

1959. je Dalaj lama uoči upada kineske vojske u Tibet pobjegao u Indiju. Od tada živi u egzilu. Vlada u Pekingu u međuvremenu razgovara s izaslanicima Dalaj lame, ali odbija bilo kakav kontakt s njim osobno. I to, iako on izlazi u susret kineskoj vladi i više ne zahtijeva neovisnost Tibeta nego samo autonomiju. Komunistički režim pokušava sve kako bi ga budistički vjernici Tibeta zaboravili. Opasno je čak govoriti o Dalaj lami. Redovnici koje upitate za njega zbog straha jednostavno odbijaju razgovor.

„Bolje je da ne govorimo o Dalaj lami. Za mene je vrlo loše ako dam krivi odgovor. Najbolje nemojte me pitati. Ako ne odgovorimo korektno, imat ćemo problema, onda će k meni doći kineski službenici.“

Potpuna kontrola vjerskih aktivnosti

Prema procjenama od upada kineske vojske na Tibetu je ubijeno više od milijun i 200 tisuća ljudi. Još uvijek se oko 200 tibetskih redovnica i redovnika nalazi u zatvorima, jer su se suprotstavili komunističkom tlačenju. U Kini je, istina, ponovo dopušten budizam, gradnju samostana se podupire poreznim novcem, ali kineska vlada želi zadržati potpunu kontrolu vjerskih aktivnosti. Središnja vlada određuje čak koliko redovnika smije živjeti u jednom samostanu. U samostanu Sajia je ranije živjelo 1.300 redovnika, danas ih tamo smije biti samo 120.

Unatoč strogim kontrolama, budizam trenutno u Kini doživljava nevjerojatan procvat, a i štovanje Dalaj lame je nesmanjeno. Potajno se na ulici prodaju slike Dalaj lame, a redovnici, iako to javno nikad neće priznati, smatraju ga svojim vođom:

„Nije mi lako o tomu govoriti. Ali, mi nikad nismo prestali vjerovati u Dalaj lamu. Mi ga smatramo svojim poglavarom.“

Peking želi imenovati budućeg Dalaj lamu

Dalaj lama u međuvremenu ima 72 godine. Prema budističkom vjerovanju kad Dalaj lama umre, ponovo se rodi kao čovjek i njega se mora pronaći. Zato je komunistička vlast donijela zakon prema kojem se ponovo rođeni Dalaj lama može imenovati samo uz pristanak vlade u Pekingu. Time Peking želi osigurati da budući Dalaj lama bude sklon Kini.

Ali, Tibetanci zacijelo takav izbor ne bi srcem prihvatili i tražili bi dalje za reinkarniranim Dalaj lamom, kojega se može naći i izvan Tibeta. Tako će vjerojatno nakon smrti sadašnjeg Dalaj lame biti imenovana dva nasljednika. Jedan koji će imati potporu kineske vlade i drugi, kojega će Tibetanci štovati u srcima.