Zabrana za Frankenstein-lososa

Još koncem prošle godine je američki FDA objavio kako je genetski modificiran losos "neopasan" za jelo i za okoliš. Ova riba je genetski modificirana i rezultat jest da raste mnogo brže nego "običan" losos. Tako već nakon tri godine doseže težinu od 18 kilograma - prirodna riba te starosti će jedva doseći polovicu te težine.

Američkom Uredu za hranu i lijekove je osobito privlačna bila "konstrukcija" ovog lososa kao neplodne životinje. To znači da, čak i ako bi neka životinja pobjegla iz bazena u kojem se uzgaja, nema načina da se njen gen proširi na obične ribe. Utoliko je "Frankenstein-losos" čak mnogo sigurniji od genetski manipulirane soje, kukuruza ili pamuka gdje praktično nema načina kontrolirati baš svako zrnce polena koje će zasigurno zagaditi i "običnu" biljku, možda i kilometrima udaljenu od uzgoja. To isto tako znači da će uzgajatelji uvijek iznova morati kupovati riblju mlađ od koncerna koji je proveo genetsku modifikaciju - protiv čega koncerni, naravno, nemaju ništa protiv.

Genetski modificirana hrana nezaustavljivo se širi. Prema procjeni organizacije ISAAA koja prati ovaj razvoj, od 2009. je samo u navedene tri genetski modificirane biljke ostvaren promet od 150 milijardi dolara. Znanstvenici u mnogim koncernima zato svim silama pokušavaju uzgojiti i genetski modificirane životinje koje će odgovarati određenim izazovima: prije svega je poželjna osobina bržeg rasta, ali i bolja prilagođenost vrućini ili hladnoći. Ova zabrana je težak udarac takvim poslovnim planovima, iako koncerni tvrde kako je to jedini izlaz iz nestašice hrane koja prijeti našoj planeti, ali i protiv izumiranja nekih vrsta.

To se tiče i lososa: američka savezna država Aljaska je nekad bila na glasu kao raj za ribolovce koje žele uhvatiti lososa-kapitalca. U međuvremenu je Aljaskom prošlo toliko ribolovaca da je na mnogim područjima ulov lososa zabranjen! Losos je riba koja se najčešće nalazi na tanjurima u čitavom svijetu i koje se samo 2009. proizvelo više od 1,4 milijuna tona. Kažemo "proizvelo", jer ulov divlje ribe ne zadovoljava niti djelić potrebe, nego se losos uglavnom "proizvodi" u uzgajalištima. Ta je riba i problem za Amerikance: nekad je Novi svijet izvozio tu ribu u čitav svijet, danas Amerikanci iz čitavog svijeta uvoze losos. Prošle godine je uvezeno 176.400 tona lososa, što je vrijednost od oko 1,4 milijarde dolara!

Odluku o zabrani treba još potvrditi američki Senat i ona bi trebala biti poznata do konca ove godine. Da bi se takav losos našao i na europskom tanjuru potrebna je dozvola euopske agencije EFSA-e ali takav zahtjev još uopće nije podnesen i veoma je neizjesno bi li prošao.

Autor: A. Šubić (dpa, rtr, afp)

Odg. ur.: S. Kobešćak