1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zabranom izlaska protiv nasilnika

Barbara Schulte8. studenoga 2005

Francuska je vlada na sjednici na kojoj je sudjelovao i predsjednik Jacques Chirac donijela odluku o ponovnom aktiviranju Zakona o izvanrednom stanju. Time u pojedinim dijelovima zemlje ili u čitavoj zemlji mogu biti uvedene posebne mjere poput zabrane izlaska noću ili lakšeg pritvaranja prijestupnika.

https://p.dw.com/p/9YaX
Ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy i premijer Dominique de Villepin
Ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy i premijer Dominique de VillepinFoto: AP

«Represija», «izvanredno stanje», čak i «ratno stanje» – riječi su kojima francuski mediji i oporbeni političari opisuju vladine mjere. Naime, vlada je reaktivirala zakon iz 1955. koji je dosad primjenjivan za obuzdavanje nemira u bivšim kolonijama ili francuskim prekooceanskim područjima, primjerice u Alžiru 1955. ili Novoj Kaledoniji 1985. Socijalistički šef oporbe Francois Hollande kritizirao je mjere što ih je najavio premijer de Villepin: «U njegovom nastupu je bilo previše općenitosti i puno nepreciznosti. Mislim da vlada ima veliku odgovornost. Ona, naravno, mora ponovno uspostaviti mir i red. No, ona se mora pobrinuti i za to da u predgađima ponovo raste nada u bolji život.»

U predgrađima je stanovništvo reagiralo podvojeno: jedni srdito, drugi s odobravanjem. Nicolas iz Asnieresa, predgrađa u kojem su proteklih noći gorjeli automobili, autobusi i trgovine, smatra da se samo tako može zaustaviti nasilnike: «Zabrana izlaska noću – to je prava mjera u izvanrednoj situaciji. Na vrlo ozbiljno stanje mora se reagirati na odgovarajući način. Tako gradonačelnici imaju veće ovlasti kako bi zajamčili sigurnost. To je korak u pravom smjeru.»

Više od represije

Vladine mjere nadilaze čistu represiju protiv nasilnika. One uzimaju u obzir i socijalne razloge nezadovoljstva mladih migranata. Tako će ponovo biti odobrene subvencije za socijalni rad koje su bile obustavljene. Premijer je predložio i zanatsku izobrazbu mladih 14-godišnjaka koji su napustili školu. Tako bi zanatsko obrazovanje počelo dvije godine ranije nego do sada. Tomu se protive sindikati prosvjete. Oni smatraju da bi se tako još više izoliralo one koji su već sad na rubu društva.

Članovi konzervativne vlade u međuvremenu otvoreno priznaju da je bilo pogrešno ukidanje posebnih radnih mjesta za mladež. Ta radna mjesta, koja su većinom financirana od poreza, trebala bi pomoći mladima u problematičnim četvrtima. Iako se otvaranje takvih radnih mjesta pokazalo kao dobro, konzervativci su ih ukinuli, jer je to bila ideja lijevih političara.