Zagrljaj Rusije i dogmatizacija Kosova

Predsjednik Srbije Boris Tadić je izbore dobio obećanjem da će zemlju i narod izvesti na europski put. Ispočetka mu se vjerovalo, osobito nakon izručenja Radovana Karadžića Haškome sudu te sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. No, od osamostaljenja Kosova predsjednik i vlada opet sve više igraju na nacionalnu kartu, kaže Biljana Kovačević-Vučo: "U Tadićevim stajalištima je došlo do bitnog pomaka. Počeo se prilagođavati većinskom rasporedu političkih stranaka i zanemarivati golemi broj birača koji su glasovali za njega upravo zbog ulaska u Europsku uniju."

Dogmatizirano kosovsko pitanje

Predsjednica Odbora odvjetnika za ljudska prava registrira sve radikalniji zaokret političke elite u pravcu Moskve: "Ako ovako nastavimo, doista neće biti nikakve prepreke da postanemo najobičnija, posve beznačajna ruska kolonija i da se sve više udaljimo od EU-a. To bi bila katastrofa za cijeli zapadni Balkan." Kovačević-Vučo kritizira umjetnu dogmatizaciju kosovskog pitanja, jer onemogućuje raspravu o modelu budućnosti: "Svi znaju da priznanja nikada neće biti povučena, a Kosovo će se razvijati kao samostalna država, sviđalo se to nama ili ne. Ali to nitko ne smije reći! Ne smije se ni posumnjati u dogmu 'Kosovo je Srbija'."

Pomoć EU-a nužnija nego ikada

Bez demokratskog dijaloga, slobodnih medija, snažnog civilnog društva, osude srpskih zločina iz Miloševićeva doba i bez suočavanja s novijom prošlošću nije moguć ni zdrav i normalan društveni razvoj, poručuje istaknuta aktivistica civilnog društva. Njezin zaključak: "Ja mislim da je nama pomoć EU-a itekako nužna i da je nama sada ulazak u Europsku uniju potrebniji više nego ikada upravo da bi Srbija dobila vrijednosni okvir u kojemu bismo se mogli kretati i dalje razvijati." Javnu raspravu je u Berlinu organizirala Zaklada Heinricha Bölla, bliska njemačkoj stranci Zelenima.