Zakon koji se provodi ili mrtvo slovo na papiru?

Otvarajući konferenciju pod nazivom „Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, tri godine kasnije (2002.-2005.)“, voditelj OESS-ove misije u Hrvatskoj Jorge Fuentes ustvrdio je kako je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u osnovi vrlo dobar dokument u mnogim područjima – od političkog preko socijalnog do obrazovnog, no, kazao je Fuentes, možda ima problema u njegovoj provedbi.

Cilj je konferencije dati pregled provedbe Zakona, prihvaćenog u prosincu 2002. godine, odnosno registrirati pomake, ali i propuste te osmisliti načine za bolju provedbu i definirati buduće ciljeve zaštite nacionalnih manjina. Vincet Degert, novi izaslanik Europske unije u Hrvatskoj, podsjetio je kako je u preporuci za početak pregovora s Unijom Hrvatska dobila pozitivnu ocjenu, ali uz sugestiju da pojača napore za povratak izbjeglica i prognanika.

Može se učiniti i više

Hrvatska provodi aktivnu manjinsku politiku, kazala je Vesna Škare-Ožbolt, ministrica pravosuđa i uprave i, odmah dodala kako se može učiniti i više, jer svaka demokratska država mora uvijek i uvijek iznova nastojati zaštititi one skupine društva koje bi zbog svog osjetljivog položaja iz bilo kojeg razloga mogle biti isključene iz društva.

Furio Radin, predsjednik saborskog Odbora za nacionalne manjine, drži kako je unatoč pojedinim manjkavostima Ustavni zakon u nekim dijelovima iznenađujuće precizan, primjerice kada se govori o autonomiji saborskih zastupnika nacionalnih manjina. Stoga ga čudi kada neke političke stranke, poput HDZ-a i SDP-a, najavljuju izmjene upravo takvih odredbi.