Zapostavljeni strani učitelji

Učitelji iz doseljeničkih obitelji rijedak su slučaj na njemačkim školama. Iako su od velikog značenja kao uzori, prevoditelji i osobe od povjerenja za djecu s migracijskom pozadinom. Jer skoro jedna četvrtina djece koja su rođena u Njemačkoj potječu iz doseljeničkih obitelji. Učitelji koji rade u školama velikim se dijelom ubrajaju u skupinu nastavnika dopunske nastave. Iako posjeduju diplomu iz svoje domovine, nisu ravnopravni s njemačkim učiteljima. U većini slučajeva predavaju samo svoj materinski jezik i kulturu, a često su samo djelomično integrirani u školsku svakodnevnicu.

Prijeko potrebni stručnjaci

''Ja sam socijalna radnica, prevoditeljica, školski psihijatar, osoba od povjerenja za roditelje i djecu'', kaže Mülfide Erolan učiteljica na srednjoj školi u Höhenbergu. Četvrtak ujutro oko devet sati, rokovnik Mülfide Erolan prepun je termina. Ona zapravo predaje turski jezik i muslimanski vjeronauk. Ali, kao učiteljica s migracijskom pozadinom za mnoge je učenike glavni orijentir u mnogim pitanjima, bilo tijekom nastave ili na odmoru. Dečki i cure uzbuđeno se raspričaju s učiteljicom na nerazumljivom njemačko-turskom jeziku. ''Tko će nam drugi predavati turski jezik. Ona s nama priča o našem narodu i tako više učimo. Vrlo je poštena, uvijek nam pomaže, štiti nas kada neki učitelj s nama ima problem", kaže jedan učenik. Dodaje kako nitko ne treba zaboraviti svoj materinski jezik i otkuda dolazi, čovjek treba pričati i o svojoj zemlji.

Jezična prepreka - najveći problem

Mülfide Erolan omiljena je i kod roditelja i kod učenika, a posebno kod turskih. Mnogi se roditelji boje njemačkih škola, školski sistem im je nepoznat te smatraju, i to često s pravom, da su njemački učenici favorizirani. ''Mnogi roditelji, nove generacije ne, ali mnogi roditelji ne znaju pričati njemački i zbog toga se boje doći u školu i pričati s njemačkim učiteljima. Kao drugo, mnogi turski roditelji nemaju povjerenja u njemačke škole'', kaže Erolan. Svaki tjedan angažirana učiteljica poziva roditelje na roditeljski sastanak. Odaziv je uvijek velik, jer gospođa Erolan govori njihov jezik, poznaje njihove brige i potrebe. ''S obzirom da zbog govornih poteškoća imaju strah doći u školu, svaki četvrtak prijepodne pozivam ih na sastanak i dva sata s njima imam odgojni seminar'', kaže Erolan. Kako razgovarati s djecom, kako riješiti komunikacijske probleme u obitelji, u školi. A ponekad pozivamo i stručnjake npr. danas dolazi turski psihijatar koji će govoriti o poteškoćama i školskom umoru, dodaje učiteljica.

Zanemarivanje stranih učitelja

Iako su učitelji s migracijskom pozadinom hitno potrebni, ta se potreba od školskog sustava nedopustivo zanemaruje. Erolan predaje nekoliko sati i na jednoj školi u predgrađu Kölna Porz-Wahnu, iako priznaje da je taj uspjeh dvojben. ''Već se tri godine borim. Stalno mi govore da nemaju zamjenu, što nije moj problem nego problem školske ustanove ili Njemačke. Ima malo turskih učitelja. Radim samo šest sati, svaki učenik ima samo jedan sat predavanja, što se uopće može naučiti u jednom satu'', kaže Erolan. Karin Laura-Giese ravnateljica je na jednoj školi koja se također već godinama zalaže za više učitelja i za manje grupe u razredima. Učenici njezine škole vrlo su zadovoljni. Ali, s obzirom da mnogi učenici s migracijskom pozadinom dolaze iz teških obiteljskih situacija, upravo oni zaslužuju bolju skrb, smatra Laura-Giese. ''Naši učenici trebaju razgovor, individualnu skrb i to se može ostvariti samo u malim grupama'', kaže Laura-Giese. Promijenio se sveukupni školski krajolik, jer se mnogi roditelji ne osjećaju dovoljno sposobnima da odgoje svoju djecu, a imaju mnogo problema i u vlastitom životu. Našim je učenicima potrebna pažnja, razgovor i ono što roditelji nisu u stanju mi moramo nadoknaditi, dodaje Laura-Giese.