Zatopljavanje na relaciji Berlin-Moskva?

Njemačko-ruski odnosi proteklih su mjeseci bili narušeni prijeporom oko demokratskih reformi i ljudskih prava u Rusiji. Njemački predsjednik Joachim Gauck zato je najavio da neće prisustvovati otvaranju Olimpijskih igara u Sočiju. Problematična je i ruska politika prema Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin mjesecima je torpedirao pregovore o Sporazumu o pridruživanju između vlade u Kijevu i Europske unije, sve dok na kraju Ukrajina nije odustala od potpisivanja.

A onda je Putin iznenada pomilovao bivšeg ruskog oligarha i kritičara Kremlja Mihaila Hodorkovskog i odjednom se njemačka politika prema Rusiji počela mijenjati. Savezna kancelarka Angela Merkel pozdravila je puštanje Hodorkovskog na slobodu, a i ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je ocijenio da je to "dobar znak". "Pomilovanje bi, isto kao amnestija za aktiviste Greenpeacea i članice grupe Pussy Riot, moglo biti nova šansa za intenzivnije kontakte s Moskvom", izjavio je socijaldemokratski političar Rolf Mützenich.

Proračunatost umjesto milosrđa

No narušene odnose ne može se popraviti tako lako - to je jasno i njemačkim političarima. Mützenich, koji je u Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SDP) zadužen za vanjsku politiku i ljudska prava dodaje: "Naravno da načelno vrijedi: o zatopljavanju ne može biti govora."

Jer, Putinova odluka odaje dojam da se radi o taktici, a ne o stvarnoj milosti. 7. veljače 2014. u Sočiju počinju Zimske olimpijske igre zbog kojih je Putin na udaru kritika. Vremenska povezanost između Sočija i pomilovanja Hodorkovskog je očita, priznaje i njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier.

I bivši povjerenik njemačke vlade za Rusiju Andreas Schockenhoff smatra da pomilovanje ne može nadomjestiti pošteno suđenje: "Presudom Hodorkovskom prekršena su osnovna državnopravna načela. I zato se i dalje mora kritizirati taj oblik političkog utjecaja na pravosuđe u Rusiji."

Hodorkovski se javio za riječ

A onaj koji to najbolje može, učinio je to odmah nakon puštanja na slobodu. "Ima još mnogo zatvorenika koje bi trebalo oslobodti, koji još uvijek sjede u zatvoru, prije svega Platon Lebedev", izjavio je Hodorkovski za oporbeni moskovski list "The New Times", za koji i sam povremeno piše kao autor. Lebedev je bio njegov poslovni partner u naftnom koncernu Yukosu. On je, kao i Hodorkovski, među ostalim osuđen zbog porezne prijevare. I na račun suđenja Lebedevu čule su se oštre kritike iz inozemstva.

I Andreas Schockenhoff podsjeća da pored poznatih slučajeva kao što su Hodorkovski, Pussy Riot ili aktivisti Greenpeacea postoje "bezbrojni zatvorenici koji su osuđeni u državnopravno upitnim sudskim postupcima i koji imaju pravo na pravedno suđenje".

Jedan takav slučaj je i geolog Jevgenij Vitiško. On je član jedne ekološke organizacije koja prosvjeduje protiv Olimpijskih igara u Sočiju. I baš na dan izlaska Hodorkovskog iz zatvora on je osuđen na tri godine radnog logora. "Jevgenij Vitiško je postao politički zatvorenik Olimpijskih igara", komentirala je njegova organizacija.

Ruka je i dalje pružena

Sadašnji razvoj situacije je šansa koju se mora iskoristiti, svejedno koji se motivi skrivaju iza toga, smatra i Andreas Schockenhoff: "Mi moramo i dalje Rusiji pružati ruku i uvijek nuditi suradnju." Na kraju krajeva, ističe on, Njemačka i Europska unija žele modernu i otvorenu Rusiju u kojoj se stvarno suzbija korupcija. "A ako se Rusija nastavi razvijati, moramo pozdraviti svaki korak i uvijek nuditi naše partnerstvo u modernizaciji te zemlje", naglasio je Schockenhoff.

Možda je upravo to u ovom trenutku najvažnije: obje strane očito žele poboljšati odnose.