Zemlja s tisuću odvodnih rovova

Povijest i klimatski uvjeti na području od oko 28.000 hektara površine na sjeverozapadu pokrajine Sachsen-Anhalta, uz granicu s pokrajinom Nieder-Sachsen bili su vrlo povoljni. Ovdje su nastali jedinstveni biotopi s glibovitim tlom i močvarnim šumama, u kojima su svoja staništa pronašle rijetke vrste životinja.

Neprobojni teren

Nakon zadnjeg ledenog doba u Drömlingu se oblikovalo endoreično uleknuće tla, na kojem su se razvila prostrana tresetišta i močvarne šume. Sve do 1737. godine ovaj je teren s jedinstvenim močvarnim johovim šumama bio neprohodan. Friedrich II. Izdao je 1770. godine naredbu da se njegov tlo isušivanjem učini pitomim.

Nakon toga, nastavilo se s izgradnjom kanala u dužini od 1.725 km, 650 km vodotokova, mnoštvom mostova, nasipa, brana i ustava. Rijeka Ohre, glavni vodeni tok, djelomično je bila preusmjerena.

Prije oko 150 godina započelo se s tzv. kultiviranjem močvarnog tla. Zemljište je najprije presvučeno močvarnim supstratom, a potom prekriveno slojem pijeska. U razmacima od 25 metara iskopani su paralelni rovovi. Ovi nasipni kanali služili su isušivanju ili odvođenju vode preko većih vodotokova.

Zemlja je između odvodnih prokopa većinom bila obrađivana kao zelena površina. Ovakvu obradu tla agrari do danas njeguju, prije svega u sjevernom dijelu Drömlinga. Od zbijenih, naizmjeničnih jaraka, grmova i vlažne zelene površine profitirao je velik broj životinja, kao primjerice sjenica, rusi svračak, grmuša, kibic, pozviždač i ritska šljuka.

Prostor za preživljavanje

U 20-tim i 30-tim godina konačno je izgrađen Srednji kanal, koji je protjecao i kroz Drömling. A posljednja faza isušivanja tla bila je 1960. godine u sklopu kolektivizacije poljoprivrednog zemljišta u bivšoj Demokratskoj Republici Njemačkoj, kada su izgrađeni široki i duboki odvodni rovovi u ukupnoj dužini od 125 kilometara.

Unatoč masivnom miješanju čovjeka u prirodu radi njene iskoristivosti u zadnjih 200 godina, u Drömlingenu su uspjele preživjeti ugrožene vrste biljaka, kao što je sitna paprat, i životinja, kao primjerice crna roda. Zapušteni prokopi i kanali pružaju životni prostor vidri, dabru i ždralu, te udomljuju 27 vrsta riba.

Životinje koje trebaju mir

Nakon pada komunizma, Drömling je Ugovorom o ujedinjenju proglašen prirodnim parkom. Čak je 740 hektara zemljišta kategorizirano kao sami rezervat. Radi se o teritoriju duž bivše unutrašnje njemačke granice. U 40-tim godinama u Istočnoj Njemačkoj, ovaj zagrađeni prostor bio je prepušten sam sebi.

U međuvremenu, tu su se naselile životinje koje trebaju mir, kao primjerice orao štekavac, vidra ili barska kornjača.

Doživjeti prirodu

Tko zemlju sa 1000 odvodnih rovova dođe posjetiti, doživjet će ugođaj kultiviranja tla. Označene pješačke staze prolaze pored nizinskih močvara i vodotoka. Auto, naravno, treba ostaviti. Omiljena su sredstva za kretanje bicikli i konjske kočije. Mogućnosti za prenoćište ima dovoljno u hotelima i pansionima, koje posreduje Uprava prirodnog parka. Ponuda je upotpunjena i jahanjem, te odmorom na seljačkom imanju.(AP)