Zmajem protiv cijena nafte

Prije par mjeseci na pučini Baltičkog mora, nekoliko morskih milja od obalnog grada Wismara, tromo se vuče stari i zapravo već umirovljeni remorker «Jan Luiken». Odjednom se na pramcu otvori nešto poput padobrana, vijugavo se penjući u visine uzduž razapetog konopca. U isti čas brod, povučen zmajem, znatno zadobije na brzini. Taj manevar proba je novog sustava za jedrenje. – «SkySails» trebao bi ubuduće brodovima trgovačke mornarice poslužiti kao dodatni pogon i pomoći pri uštedi goriva.

Princip je sljedeći: na pramcu se najprije rastvara dizalica, a s njezinog se vrha potom napinje zmaj na vjetru. S motorne zavojnice se odmotava plastično uže, sve dok se zmaj ne zavijori visoko iznad broda.

Oprez pri rukovanju

«Naša su istraživanja pokazala da će 300 metara biti optimalna visina leta», kaže Stephan Wrage, direktor «SkySailsa» iz Hamburga. «Prednost je što tamo, gore ima više vjetra kojega ne koči površina Zemlje. To je tek jedan od razloga zbog čega je sustav ‹SkySailsa› mnogo učinkovitiji od tradicionalnog jedra.»

Cijela stvar funkcionira kada vjetar dosegne jačinu tri, dok je pri jačini osam ili devet već ugrožena sigurnost. Zmaj koristi leđne i bočne vjetrove. Vjetar u lice, pak, ničemu ne koristi. Svatko tko rado lebdi zmajem zna koliko je za ostanak u zraku važno kormilarenje letjelicom. Kada bi se «SkySails» zbog nespretnog upravljanja srušio u more, bio bi nepovratno izgubljen. Napunio bi se vodom i teško bi ga bilo ponovo podići. Da bi se to spriječilo, inženjeri su izmislili auto-pilota, takozvanu upravljačku gondolu. Obješena je na konopcu direktno ispod zmaja i puna je elektronike i motora.

Auto-pilot sjedi u gondoli

«Nju si možete zamisliti kao pilota paragliding padobrana. I on sjedi izravno pod krilom padobrana, vuče ga lijevo, vuče ga desno i tako njime upravlja. Takvo što smo i mi napravili, samo smo sve automatizirali. To znači da ta gondola upravlja zmajem. A od gondole do broda vodi jedno središnje uže za vuču.» Gondola je u stanju izjednačiti snažne udarce vjetra, kaže Wrage. A izostane li vjetar i nastane utiha, senzor će primijetiti da je uže iznenada popustilo i motorna zavojnica brzo će pobrati krila zmaja. Brzina pobiranja dovoljna je da bi se zmaja stabiliziralo i sačuvalo od pada. Kada je obavio svoju zadaću, zavojnica će ga povući natrag na brod i zakačiti za dizalicu, a posada podvezati i pospremiti.

«Nakon četiri godine razvoja došli smo do trenutka kada možemo reći da tehnologija u svojoj osnovnoj primjeni funkcionira.» A upravo to zanima kapetana Nielsa Stolberga, direktora Beluga grupe, brodarske kompanije iz Bremena. Stolberg je prvi brodovlasnik koji je zmaja naručio za 140 metara dugački brod za posebne terete zvan «Beluga SkySails». Odgovarajući zmaj ima površinu od 240 metara četvornih i koštat će 500.000 eura. Zaploviti bi trebao početkom 2007. – Hrabra odluka iza koje se krije eksplozivni rast cijena nafte: «Cijene su u zadnje dvije godine skočile za 300 posto. U takvoj situaciji kao brodovlasnik morate zakoračiti novim putevima. I stoga smo se odlučili za ‹SkySails›, jer tako dnevno možemo uštedjeti 4-5 tona pogonskog goriva. Preračunato, to je 2.000 dolara dnevno. A budite sigurni da će cijene goriva i dalje rasti.»

Moguća ušteda i do petine goriva

Stolberg se nada uštedi goriva od deset, kasnije možda čak i 20 posto. Još dva broda iz njegove flote trebala bi s vremenom biti opremljena zmajevima. No, kapetan ne vjeruje da je sustav «SkySails» pogodan za sve pomorske pravce i puteve: «Ovdje, u sjevernome i Baltičkom moru, gdje je gust promet, smatram da to nije izvedivo. Ali na velikim morima, kao što su sjeverni i južni Atlantik ili Pacifik, bez daljnjega ga se može koristiti.»

Ciljevi proizvođača «SkySailsa» u svakom su slučaju vrlo ambiciozni. Do 2010. godine ponudit će sustav za velike kontejnerske brodove s površinom krila od 2 500 metara četvornih po cijeni od nekoliko milijuna eura. Za osam godina tim bi zmajem trebalo biti opremljeno 250 super-jahti i 600 teretnih brodova. A kada bi «SkySails» jednoga dana koristile i cijele flote, godišnja količina ispušnoga ugljičnog dioksida smanjila bi se za 150 milijuna tona, a to je ipak dva posto ukupne svjetske emisije.