1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Znanstvenici koji se raduju - sudarima

3. travnja 2010

Najveći i najskuplji znanstveni projekt Europskog vijeća za nuklearna istraživanja - CERN-a, ovaj tjedan je dao prvi rezultat. U golemom ubrzivaču čestica pod Ženevom su izazvali prvi sudar subatomarnih čestica.

https://p.dw.com/p/Mj6H
Ilustracija sudara subatomarnih čestica
Ilustracija sudara subatomarnih česticaFoto: picture alliance/dpa

Još u kolovozu 2008. je započeo s radom najveći ubrzivač čestica na našoj planeti u čijoj realizaciji zapravo nije samo sudjelovalo Europsko vijeće za nuklearna istraživanja nego čitav znanstveni svijet. Jer i njegova cijena je bila golema; više od 3 milijarde eura makar je nekome tko nije vičan atomskoj fizici, zapravo teško objasniti što on uopće radi. Najjednostavnije rečeno, to je stroj koji simulira stanje iz pradavnog doba našeg svemira. Dakle iz doba kada još nije postojala čak ni materija kakvu inače poznajemo niti su čestice još bile "zarobljene" u atome, nego su jurile nepojmljivom brzinom nakon "Velikog praska". Kako se pretpostavlja, upravo u sudarima čestica su nastali i atomi - ali se pokazalo da nastaju i neki drugi fenomeni o kojima smo tek počeli naslućivati, što su i kako se ponašaju. Naravno, ovdje je riječ o vrlo sitnim česticama makar je sam stroj koji ih ubrzava pod zemljom Ženeve dugačak preko 26 kilometara.

Igle nad oceanom

LHC tunel centra CERN
'Top' kojim se lansiraju sićušne česticeFoto: picture alliance/dpa

Ako vam se čini da je to zadatak tek malo teži od igre biljara, prilično je dobra usporedba koja se čula u samom CERNU: to je otprilike kao da uzmete dva topa i postavite ih sa jedne i druge strane Atlantskog oceana. Te topove nećemo napuniti granatom, nego pribadačama. Ono što znanstvenike zanima jest trenutak sudara tih pribadača negdje nad oceanom. Utoliko nije samo problem ubrzati čestice do brzine kada se počinju događati zanimljive stvari, nego i odrediti gdje će se sudariti jer su i detektori koji uopće može bilježiti te sudare veliki poput višekatnice. I konačno, ovog utorka 30. ožujka u 13:06 se na ekranima računala pred znanstvenicima CERN-a pojavila prva eksplozija: "Vidjeli smo prvi sudar! Svima je sada mnogo, mnogo lakše. Ovo je bio dug dan. Bilo je i dugo vrijeme ovih dvije godine priprema. I sada, po prvi puta vidjeti ovu koliziju, to je sjajno!"

Tunel LHC u Ženevi
Znanstveni instrument vrijedan milijarde eura simulira trenutak rođenja svemira.Foto: AP

Ograničenje brzine u tunelu

'Crna rupa' u svemiru
U svemiru ima još mnogo zagonetkaFoto: AP

Fizičar Oliver Buchmüller je oduševljen kao i svi njegovi kolege iz 20 zemalja članica CERN-a, kao i znanstvenika iz brojnih drugih zemalja koje doduše nisu članice, ali sudjeluju u programu - i gdje je i Hrvatska. Slavlje je bilo utoliko veće jer je ovo golemo znanstveno postrojenje doživjelo udes samo nekoliko dana nakon što je bilo otvoreno prije par godina. Sada su znanstvenici mnogo oprezniji pa za sada uopće niti ne ubrzavaju čestice punom snagom, nego će dati "gas do daske" tek za dvije godine. Generalni direktor CERN-a, Rolf Heuer: "Idemo korak po korak. Zato i pokrećemo 'samo' s pola energije - samo pod navodnicima, jer je i to više od tri puta više energije nego što se ikad ostvarila u ovakvom eksperimentu i što otvara fantastičan potencijal za otkrića u slijedeće dvije godine."

Vrata u "Crni svemir"?

Fizičar Peter Higgs
Škotski znanstvenik je postavio pitanje - što je to masa uopće?Foto: AP

Jer oni žele izvesti na tisuće takvih sudara čestica i izdvojiti one na kojima možda nije sve jasno po trenutnom stanju znanosti. I dok je možda jasno kako je stvoren atom, postoji samo teoretski model škotskog fizičara Higgsa koji tvrdi da bi trebala postojati čestica koja stvara i masu. Drugo je pitanje i takozvanog "Crnog svemira", tijela koje prkose svim poznatim zakonima fizike i koji bi se, po svim pravilima poznate fizike, također trebali pojaviti pod zemljom Ženeve. Direktor Europskog centra: "Moj san jest da u slijedeće dvije godine bacimo prvu svjetlost u taj mračni dio svemira i da više istražimo o tim fenomenima. To je naravno san i svakog fizičara."

Dvije godine će taj golemi znanstveni stroj raditi samo sa pola snage - makar je i to dovoljno energije za omanji grad. 2012. će biti promijenjeni neki dijelovi i pred znanstvenicima će se možda otvoriti neki novi svjetovi - kada ubrzivač puste u rad "pod punom parom".

Autor: DW (aš)

Odg. ur.: N.Kreizer