1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zrakoplovi budućnosti na izložbi u Berlinu

Sabine Kinkartz/Anto Janković11. rujna 2012

Na novoj berlinskoj zračnoj luci, čije je otvaranje upravo odgođeno za listopad 2013., mogu se vidjeti najzanimljivije letjelice današnjice, pa tako i najveći putnički zrakoplovi Boeinga i Airbusa. Počela je ILA.

https://p.dw.com/p/166d3
Germany_Air_Show_3nofl.jpgA helicopter flies behind the new Airbus A380 prior to the start of the International Berlin Air Show ILA at Schoenefeld airport in Berlin on Monday, June 7, 2010. The plane is one of the attractions of the International Air Show (ILA) from June 8 until June 13, 2010, in Berlin. (AP Photo/Jens Meyer)
Luftfahrtmesse ILA Schönefeld Berlin Flughafen FlugshowFoto: AP

Međunarodna izložba zračne i svemirske tehnologije ILA (11. do 16.9.) postavljena je na 250.000 četvornih metara na prostoru nove berlinske zračne luke Schönefeld. Izloženo je 270 zrakoplova među kojima su i najveći putnički zrakoplovi Airbusa i Boeinga. Uz njih je još 1.200 izlagača iz 40 zemalja. Njemačko vojno zrakoplovstvo kao i vojna zrakoplovstva Poljske, Finske i Turske pokazat će svoje letačke vještine, iako pod vrlo strogim sigurnosnim odredbama. Naime, nakon nesreće prilikom akrobatskih letova u zračnoj bazi Ramsteinu 1988. godine, u Njemačkoj je zabranjeno izvođenje akrobatskih letova vojnim mlažnjacima. Tako će piloti pokazati samo vještine koje pripadaju u njihovu osnovnu izobrazbu i trening.

Na izložbi se očekuje više od 200.000 posjetitelja. Ova izložba se smatra najvažnijim događajem godine u zračnoj i svemirskoj branši na europskom kontinentu, a uz izložbe u Le Bourgetu kod Pariza i Farnboroughu kod Londona treća je po veličini izložba te vrste u svijetu. Za razliku od drugih sajmova na kojima se dogovaraju poslovi ili sklapaju ugovori, ovaj sajam je prije svega prilika da se pokažu vlastite mogućnosti, kaže direktor ILA-e Stefan Graves. Brojni poslovi u zračnoj i svemirskoj branši vrijedni milijarde eura moraju se dugoročno planirati i pripremati pa se na ovakvim sajmovima obično samo predstavljaju javnosti. Na izložbi postoji i mogućnost predstavljanja potencijalnih kooperanata u zračnoj i svemirskoj industriji, a s njima se sklapaju i kratkoročniji poslovi, kaže Graves.

Airbus A 380
Airbus A 380Foto: AP

Tehnologija budućnosti

Unatoč dužničkoj krizi i slabosti konjunkture zračnoj i svemirskoj industriji ide odlično. Tvrtke imaju više nego dovoljno poslovnih naloga jer zračni promet stalno raste. Svake godine broj putnika u zračnom prometu raste za oko pet posto. Osobito veliki proizvođači zrakoplova dobivaju jedan za drugim rekordne poslovne narudžbe. Ali, i zračni prijevoznici imaju sve više zahtjeva. Novi zrakoplovi moraju biti sve tiši i sve manje trošiti. To je izazov osobito za njemačkog proizvođača turbina MTU. On na izložbi u Berlinu predstavlja, među ostalim, svoju "turbinu budućnosti" za civilne zrakoplove koja će od 2015. biti ugrađivana u novi Airbus A320neo. Subjektivni osjećaj buke pri radu te turbine trebao bi biti prepolovljen. Glasnogovornica tvrtke Melanie Wolf kaže da će u prvoj fazi smanjenje izlučivanja ugljičnog dioksida i smanjenje potrošnje kerozina iznositi oko 15 posto. "U drugoj fazi ćemo to povećati na 20 posto, a do 2035. ćemo doseći smanjenje izlučivanja ugljičnog dioksida od 30 posto."

MTU-ova turbina GP7000
MTU-ova turbina GP7000Foto: BDLI

Vrhunska tehnička dostignuća na ILA-i se mogu vidjeti i u svemirskom paviljonu. Njemački centar za zračne i svemirske letove (DLR) po prvi put predstavlja robota na četiri kotača koji se zasniva na spoznajama svemirske robotike. Robot se može kretati ukoso i postrance, na mjestu se okretati i zahvaljujući kamerama i senzorima samostalno se orijentirati. Predstavnik DLR-a Andreas Schütz nada se da će taj robot naći primjenu, primjerice u cestovnom prometu. U svemirskom paviljonu se osim toga predstavljaju svi važniji njemački i europski svemirski projekti. Oni bi, među ostalim, trebali pokazati kako su korisni svemirski programi i tako uvjeriti posjetitelje da su milijarde poreznog novca uložene u svemirske programe dobro uložen novac.