1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Špijunaža: Kina pokušava destabilizirati demokracije

26. travnja 2024

Čak i ako vodstvo u Pekinga to negira, stručnjaci već godinama upozoravaju na različite pokušaje Kine da destabilizira zapadne demokracije. Nedavna uhićenja u Njemačkoj daju novu težinu tim upozorenjima.

https://p.dw.com/p/4fDWI
Njemačka i kineska zastava s kamerama na vrhu stupa
Sustavno špijuniranje već godinamaFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Konferencija za novinare Ministarstva vanjskih poslova u Pekingu jedna je od rijetkih prilika da novinari postavljaju pitanja kineskom državnom i partijskom vrhu. Wang Wenbin, jedan od glasnogovornika, energično odbacuje optužbe o špijunaži. „Pretjeruje se u vezi s onim što ni ne postoji", kaže.

Glasnogovornik je optužio Njemačku da nedavnim događajima želi manipulirati političkim narativima. Cilj je jasan: narušiti atmosferu suradnje Kine i Europe.

Za promatrače, ovo je očekivana reakcija: „Kina u suštini uvijek sve poriče kada su takve optužbe u pitanju", kaže Mareike Ohlberg, koja istražuje utjecaj Kine na demokracije u azijskom programu američke Marshallove zaklade u Berlinu. Ona, kako kaže, ne može nužno suditi o izjavama u pojedinačnim slučajevima, „ali poricanje je, naravno, apsurdno. Znamo da Kina špijunira i radi to relativno sustavno".

Špijunaža na različitim razinama

Sa širenjem moći i kontrole Komunističke partije pod vodstvom države i partijskim šefom Xi Jinpingom, kineske tajne službe i nadzorni organi su također postali sve moćniji posljednjih godina. Između ostalog, sve više koriste tehnologiju kao što su prepoznavanje lica i umjetna inteligencija (AI).

Ali, oni ne nadziru samo vladine kritičare i manjine poput Ujgura u svojoj zemlji. Tajne službe i sigurnosni organi širom svijeta već godinama ukazuju na kineski utjecaj i špijunažu u inozemstvu.

U zemljama kao što su SAD, Australija i Kanada, ljudi su već mnogo zabrinutiji zbog prijetnje. Postoji mnogo različitih oblika, kaže Ohlberg: „Ponekad je to špijunaža na političkoj razini kada se pokušava utjecati na donosioce političkih odluka i doći do informacija."

Ali naravno postoji i industrijska špijunaža. "Postoji špijunaža, gdje je cilj da se dođe do znanja za vojnu upotrebu. Postoji pokušaj i da se poduzmu akcije protiv ljudi, obično kineskog porijekla, koji se smatraju disidentima ili kritičarima i to prikupljanjem informacija o njima."

Olaf Scholz u Kini s bušilicom u ruci
Olaf Scholz u Kini - industrijska špijunaža na prvom mjestuFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Unesite nemir u demokracije

Početkom tjedna su dva muškarca i jedna žena uhićeni u njemačkim pokrajinama Hessenu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Navodi se da su došli do informacija o vojnoj tehnologiji kako bi ih proslijedili kineskoj obavještajnoj službi.

U Saskoj je u utorak uhićen i suradnik njemačkog političara Alternative za Njemačku (AfD) Maximiliana Kraha. Također se navodi da je špijunirao za Kinu.

„Činjenica da Narodna Republika Kina pokušava utjecati na stranke poput AfD-a nije iznenađenje", kaže politolog Ralph Weber sa Sveučilišta u Baselu za njemački javni servis Deutschlandfunk. Pored prikupljanja informacija, državni i partijski vrh Kine ima opći interes za izazivanje nemira i razdora u demokracijama: „To je dobro za jednopartijsku državu jer želi pokazati da u liberalnim demokracijama postoji nered i da ne funkcioniraju. Kina želi poslati poruku: „Mi smo drugačiji model i naš autoritarni model funkcionira".

„Osim toga, postoji mogućnost da se u demokratski proces uvedu točke dnevnog reda kako bi se utjecalo na javno mnijenje o Kini", kaže Weber.

Aktualni slučajevi su samo „vrh ledenog brijega"?

Savezna ured za zaštitu ustavnog poretka, Vojna kontraobavještajna služba i Savezna obavještajna služba (BND) sve češće upozoravaju na pokušaje kineske špijunaže u Njemačkoj. Mareike Ohlberg pretpostavlja da su slučajevi koji su sada postali poznati samo vrh ledenog brijega te da postoji još nekoliko slučajeva koji još nisu otkriveni ili koji još nisu javno objavljeni: vjerojatno i jedno i drugo".

Autor: Benjamin Eissel, ARD Peking/ss