1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ćarlije i Arlije među leskovačkim Romima

29. maj 2010.

Većina od 10 hiljada leskovačkih Roma ima primanja veća od prosečnih u Srbiji, a mnogi se mogu svrstati u bogate ljude, sa velelepnim i luksuznim kućama. Novac zarađuju trgovinom ili u inostranstvu, najčešće Nemačkoj.

https://p.dw.com/p/NcZ0
Mnoge kuće ogromne i - skoro pa završene
Mnoge kuće ogromne i - skoro pa završeneFoto: Mirsad Camdzic

U dvorištu Staniše Saitovića u naselju Slavka Zlatanovića parkirana su dva kamiona i jedan luksuzni automobil. Kuća na tri sprata, a unutra klavir, kompjuteri i nameštaj kao iz časopisa. „Ja nisam neki bogat, srednja sam klasa. Normalno mora malo više da se radi“, skroman je Saitović

Sa sinovima i zetovima Staniša je, kako kaže, prve dobre pare zaradio švercujući raznu robu, ali je kasnije posao legalizovao pa sada na tezgama širom Srbije preprodaje voće i povrće. Nikada nije bio na odmoru. „Ustajemo ujutru u četiri sata i radimo do šest poslepodne“, objašnjava ovaj trgovac.

Većina leskovačkih Roma se može svrstati u dobrostojeće
Većina leskovačkih Roma se može svrstati u dobrostojećeFoto: AP

Azbija Malićević iz Podvorca, drugog romskog naselja, živi sa delom porodice u skromnoj kući, ali se u istom dvorištu natkrililo monumetalno trospratno zdanje, kome nedostaje samo završni sloj fasade. „Moj sin radi u inostranstvu, šalje novac, a mi smo tu kuću sazidali za njega. Tamo dobro radi i zarađuje. Nadam se da ćemo je završiti i da otvorimo ovde neki biznis za njega“, planira Azbija.

Preko puta Azbije nalazi se prizemna i lepo uređena kuća Rajima Maksutovića. Sagrađena je zahvaljujući Vladi Nemačke, koja je pre nekoliko godina starijim leskovačkim Romima isplatila po sedam hiljada evra kao ratnu odštetu. „U jednom odeljenju smo živeli, ali moja supruga je dobila te pare iz Nemačke i napravili smo ovu kuću“, priča ova starina.

Sklonost ka porodičnom biznisu

Vladimir Amzić, gradski službenik, kaže da su leskovački Romi dobri trgovci i da su taj zanat naučili od svojih predaka. „Kakva god da je situacija u Srbiji, oni pokušavaju da se snalaze kako znaju i umeju. To su od pamtiveka tako radili“, veli Amzić.

Sa njim se slaže i politikolog Tomislav Stefanović, koji je objavio 12 knjiga i radova o leskovačkim Romima i koji tečno govori njihov jezik. „Postoji sklonost ka malom porodičnom biznisu koja se prenosi s kolena na koleno. U Leskovcu, na primer, imamo Ćarlije i Arlije. One se dijametralno razlikuju po finansijskim mogućnostima. Arlije su nešto bogatiji od ovih drugih. Za neke je čak i sramota da primaju socijalnu pomoć“, objašnjava Tomislav Stefanović.

Ipak, nisu svi Romi iste sreće
Ipak, nisu svi Romi iste srećeFoto: Mirsad Camdzic

Ipak, nisu svi leskovački Romi snalažljivi i bogati. Mnogi od njih žive u uslovima nedostojnim čoveka, o čemu govori podatak da od dve hiljade korisnika socijalne pomoći u Leskovcu, 80 odsto čine upravo Romi.

Autorka: Milica Ivanović, Leskovac

Odg. urednik: Nemanja Rujević