1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Čečenski lider postao vruć krompir za Poljsku

17. septembar 2010.

Poljska policija uhapsila je čečenskog lidera, predsednika vlade u egzilu Ahmeda Zakajeva, na osnovu ruske međunarodne poternice. Zakajev inače ima azil u Britaniji, a u Poljsku je stigao sa urednom vizom.

https://p.dw.com/p/PEgX
Ahmed Zakajev sada...
Ahmed Zakajev sada...Foto: AP

Treći kongres Čečenske dijaspore održava se u Poljskoj, a uoči njega uhapšen je Ahmed Zakajev, lidera Čečena u egzilu i premijer nepriznate države Ičkurije. Ruske vlasti upozorile su već sredinom nedelje da zahtevaju od poljskih vlasti da Zakajeva uhapse i izruče ga Rusiji, jer ga sumnjiče da je umešan u terorističke napade u Čečeniji i Rusiji.

Sam Zakajev je po sletanju na poljsko tlo podsetio da je hapšen u Evropskoj uniji samo jednom, takođe na svetskom kongresu čečenske dijaspore 2002. godine u Danskoj, ali da je pušten. Velika Britanija mu je 2003. godine odobrila azil, a predstavnici Interpola potvrdili su da ne mogu više da ga gone, pošto ga kao azilanta štiti Ženevska konvencija. Čečenski lider u egzilu govorio je i o ulozi njegovog naroda u podsećanju na važnost ljudskih prava.

„Želeo bih da izrazim najdublje uverenje da je postizanje istinske slobode i odbrane prava pojedinaca nemoguće kada su slobode i prava čitave nacije narušena. Dešavanja u Čečeniji u poslednjoj deceniji su poslužila kao pravi test za sve borce za ljudska prava.“

Vruć krompir u rukama Poljske

...i pre 14 godina
...i pre 14 godinaFoto: AP

Ipak, dolazak Zakajeva u Poljsku razljutio je zvaničnu Moskvu. Poljsko Ministarstvo inostranih poslova sada razmatra zahtev Moskve za ekstradiciju čečenskog lidera, ali uz podsećanje da je Zakajev oslobođen svih optužbi za terorizam u Velikoj Britaniji, gde trenutno živi. Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski kaže da poljska vlada, odnosno poljsko javno tužilaštvo, ozbiljno razmatra ruski zahtev, ali da posle hapšenja nije sigurno da li će Zakajev biti izručen Rusiji.

„Osuđujemo svaki oblik terorizma, uključujući i takve poteze, koje mnogi vide kao opravdane zbog plemenitih ciljeva. Koliko znam, gospodin Zakajev je dobio politički azil u Britaniji. Nikakve optužbe za terorizam protiv njega nisu tamo podignute. Ali, bez obzira na to, sve pravne zahteve Rusije uzimamo ozbiljno u obzir“, kaže Sikorski.

Upitan da li će kongres Čečena u Varšavi uticati na odnose Poljske i Rusije, premijer Donald Tusk rekao je da će njegov kabinet, bez ugrožavanja odnosa, gledati i interes Poljske. On je pozvao i opozicione nacionalističke stranke da se uzdrže od prenaglašavanja čečenskog problema koji bi mogao da dovede do ugrožavanja poboljšanja odnosa Varšave i Moskve.

Poljska prva prihvatila Čečene – donekle

Organizatori ovog skupa smatraju da postoji dobar razlog zašto se sve dešava u Varšavi – u poslednje dve decenije, ovaj grad privlačio je najveći broj izbeglica iz Čečenije. Uz to, ne bi trebalo da zaboravimo i podršku koju poljska vlada, vođena principom solidarnosti, pruža narodima na Kavkazu. Pre tačno dvadeset godina, u ovoj državi otvoren je prvi zvanični Informacioni centar Čečenije u Evropi, a Leh Kačinjski, poslednji poljski predsednik, koji je život izgubio u avionskoj nesreći u Rusiji, pružao je podršku Gruziji u sukobu sa Ruskom Federacijom odlascima u ratom zahvaćen region.

Inače, danas hiljade čečenskih izbeglica poput porodica koje žive na istoku Poljske, u gradu Lublinu, osećaju se kao u vakuumu – bez posla, normalnog smeštaja, niti perspektive za preseljenje u neku drugu državu Evropske unije.

Mnogi od njih kažu da su u Poljsku došli jer su čuli da Poljska brine o ljudskim pravima raseljenih ljudi, kao što su oni. Ipak, kažu da su ogorčeni i razočarani, je su i dalje daleko o toga da postanu i zaista poljski državljani. Oni više nisu u mogućnosti da pronađu smeštaj unutar izbegličkih centara. Živi ih i po desetoro u jednoj sobi, pa čak i u šatorima, jer nisu u mogućnosti da plate stanarinu, a pokušaji nekih od njih da se presele u Austriju, završavali su se povratkom u Poljsku.

Autori: Relja Božić / Rafal Kipuževski

Odg. urednik: Nemanja Rujević