1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Četvrtina Nemaca uopšte ne čita knjige

16. januar 2011.

Knjige u Nemačkoj još važe za najdraže poklone. I najnovija Pisa studija pokazala je da su se deca od 15 godina u Nemačkoj poboljšala, kada je reč o čitanju. Ipak, četvrtina Nemaca nikad nije pročitala nijednu knjigu!

https://p.dw.com/p/QshI
Čitanje u Nemačkoj važi za tipično ženski način provođenja vremenaFoto: bilderbox

„Čitanjem ulazite u novi svet, ali samo ako pravilno razumete napisano.“

Tu postoji jedan problem. Naime, sve se manje čita. Ovaj način otkrivanja novih svetova je devalviran.

Već četiri godine fondacija „Čitanje“ iz Majnca objavljuje studiju o čitanju. Činjenice pokazuju da deca u zemljama u razvoju iz obrazovanijih porodica bolje čitaju. Postoji veza između socijalnog statusa roditelja i uspeha u obrazovanju dece, mada se ne može tvrditi da je to jedini faktor uspeha.

„Veliki broj Nemaca rado čita, ali razlika između onih koji rado čitaju i onih koji uopšte ne čitaju je suviše velika. Četvrtina Nemaca nikada ne pročita nijednu knjigu. To je problem koji treba rešavati“, kaže Kristof Šefer iz fondacije „Čitanje“.

Vertikalno čitanje

Bücherstapel freies Format
Foto: picture alliance/dpa

Čitanje donosi funkcionalnu i profitabilnu korist, doprinosi samosvesti, individualnosti, zrelosti, i kontaktu sa drugim kulturama. Jednostavno rečeno, monitori u dnevnim sobama će se sve više povećavati, a police će se sve više smanjivati. Demonizacija savremenih medija nikome neće pomoći.

„Elektronske knjige i mediji mogu približiti čitanje. Sa druge strane oni doprinose činjenici da su se čitačke navike promenile. Knjige su prilagođene navikama koje znamo sa interneta“, objašnjava Šefer.

Danas se živi drugačije nego ranije, drugačije hodamo, vozimo, radimo i čitamo. Čitanje je samo jedna, ali veoma bitna, osnova obrazovanja, kaže Simone Emig koja se nalazi na čelu tima koji istražuje čitanje u fondaciji u Majncu.

„Činjenica je da se godinama unazad smanjuje broj onih ljudi koji čitaju veliki broj knjiga. Postoji jedan veoma jak, ali sasvim mali deo društva koji mnogo čita. Tri procenta nemačkog društva spada u tu grupu i taj broj je veoma stabilan. Inače, primećujemo veoma velike razlike u intenzitetu čitanja. Sve je manji broj onih koji mnogo čitaju u toku nedelje. Povećava se broj građana koji čitaju u toku odmora ili vikenda. Promenio se i način čitanja. Ljudi čitaju vertikalno, listaju knjigu, pa se ponovo vraćaju na neke delove“, kaže Simone Emig.

Decu treba motivisati

Die Kinder in einer Lesebude
Nemačka deca su konačno počela više da čitajuFoto: DPA

Sve je više onih koji čitaju reducirana izdanja. Ko će se još mučiti sa Budenborkovima ili Verterom. I zašto? Još gora je činjenica da čitanje uopšte nema dobar ugled. Čitanje se smatra suviše „ženskom disciplinom“. Čak suviše ženstvenom. Čitanje podstiče emocionalnost, empatiju, intimnost i održivost iskustva. To se nikako ne slaže sa našim muškim, „laktaškim društvom“, koje je orijentisano prema izvlačenju koristi.

„Veliki broj podataka pokazuje da odrasli kojima su roditelji čitali u detinjstvu ostaju vezani za knjigu više od onih kojima u detinjstvu nisu čitanje knjige“, kaže Simone Emig.

U fondaciji „Čitanje“ stručnjaci pokušavaju da inspirišu decu i motivišu roditelje na čitanje. Visok nivo obrazovanja nije apsolutno neophodan za uspeh čitanje i čitanje, više zavisi od čitalačke klime i komunikativne kulture. Istraživanje iz 2009. godine pokazuje da se to posebno odnosi na očeve koji su suviše lenju da čitaju svoj deci. Glasnim čitanjem svojoj deci omogućavate da vrata ka svetu ostanu otvorena.

Autori: Miahel Keler / Željka Bašić-Savić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković