1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Španija: raste strah od grčkog scenarija

20. jun 2010.

Španski sindikati najavljuju generalni štrajk zbog planova da se promeni radno zakonodavstvo i drastičnih mera štednje. Vlada je na to primorana zbog velikog državnog duga. Da li se to grčki scenario ponavlja u Španiji?

https://p.dw.com/p/Nxmz
Španska unija sindikata najavila generalni štrajk za 29. septembarFoto: picture-alliance/ dpa

Bez obzira na uvek ugrejanu atmosferu na ulicama Madrida, u vazduhu se ipak oseća i dodatna zabrinutost zbog ekonomske nestabilnosti u državi. Industrijska proizvodnja je značajno smanjena što ostavlja duboke posledice po čitavu privredu Španije – države, poznate po fijestama u velikom broju gradskih taverni.

Ipak, dok se broj ljudi koji naručuju šunku i vino u poslednjih nekoliko meseci stalno smanjuje, sa druge strane sve je veći broj ljudi koji staju u red u narodnim kuhinjama. „Broj ljudi koji se hrane kod nas uvećao se za 80 odsto. Puni smo! Nemamo mogućnosti da primamo još ljudi“, kaže Hoakin Kalvo iz katoličke humatinarne organizacije „Karitas“.

Talas otkaza

Symbolbild Wirtschaftskrise Fallender Börsenindex und Zapatero
Premijer Španije Hoze Luis Rodrigez SapateroFoto: DW-Montage/AP

Građevinarstvo popunjava državni budžet u Španiji više nego u bilo kojoj drugoj državi. Kada je tržište nekretnina naglo oslabilo, država se našla pred velikim dužničkim problemom. To je bilo praćeno porastom nezaposlenosti. Ulje na vatru dolila je odluka vlasti da se zaposlenima u javnom sektoru smanje plate radi uravnoteženja budžeta i smirivanja finansijskog tržišta.

Nedavni protest protiv tih mera smatra se prvim odmeravanjem snaga vlade i sindikata koji upozoravaju da će organizovati generalni štrajk ukoliko vlada uvede i reforme tržišta rada suprotne interesima radnika.

I, upravo je izuzetno kruto tržište rada najveći problem u Španiji, kaže profesorka ekonomije Gajle Alard. „Čim je ekonomska kriza nastupila, usled rigidnosti ovdašnjeg tržišta rada, usledio je talas otkaza, brže nego u bilo kojoj drugoj državi“, ukazuje Alardova.

Dve trećine radnika u Španiji ima siguran posao, jer je poslodavcima veći finansijski teret ukoliko nekome uruče otkaz. To, sa druge strane, ostavlja na cedilu jednu trećinu ljudi koji nemaju trajni radni odnos.

Belgien EU Spanien Finanzkrise Finanzministerin Elena Salgado
Ministarka finansija Španije Elena SalgadoFoto: AP

Od 2007. godine nezaposlenost u Španiji porasla je na čak 20 odsto. Uz to, značajno opadanje poreskih prihoda i porast socijalnih izdataka, bilo je praćeno porastom državnog deficita. Tako Španija, uz Grčku i susedni Portugal, čini trougao država koje su izazvale gnev ostalih članica evrozone. Krivicu za to, osim sadašnjice, snosi i prošlost. Tačnije, jedna ličnost iz ne tako davne španske prošlosti – general Franko.

Španci veruju u evro, ali…

Profesor ekonomije Havijer Dijaz-Himenez smatra da je posle smrti diktatora pre 35 godina, državi ostao kao zaveštanje krut sistem na tržištu rada. „Ljudi su tada imali garantovan doživotni posao. Bilo je malo kretanja na tržištu rada. To je s druge strane rezultiralo gubitkom političke slobode“, podseća profesor Dijaz-Himenez.

Španci danas demokratiju mere članstvom u Evropskoj uniji i stoga ne čudi što je Španija jedna od najodanijih država evropskom kursu, budući da ne naglašava pitanje suvereniteta i nacionalnog osećanja koje je aktuelno u većini država članica EU. Moderni Španci su zadovoljni što je evro zamenio nacionalnu valutu pezos. I zato sada mnogi strahuju za budućnost njihovog članstva u evrozoni.

Spanien schwache Wirtschaft Flash-Galerie
Red pred biroom rada u MadriduFoto: AP

Ipak, i samo poverenje u evro moglo bi da se nađe na testu. Španski partneri u Uniji su dobrano pritisli rukovodstvo države da uvede drastične mere štednje kako bi ispunila svoje dužničke obaveze. Tržište rada prilično je uzdrmano, a radnici su najavili seriju štrajkova. Hoće li stanovnici Iberijskog poluostrva članstvo u evrozoni doživeti kao neku vrstu nove tiranije?

Autori: Štefen Beard / Relja Božić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković

U nastavku:

Šta ako propadne evro?

Šta ako propadne evro?

Euro-Münzen
Foto: picture-alliance/dpa

Što se više zaoštravala situacija u Grčkoj prošle godine, sve se više pokazivalo da se ne radi samo o krizi u toj zemlji, već o krizi evra. Političari su počeli da prave velike planove za spas zajedničke valute.

Kada je doneta odluka o finansijskoj pomoći Grčkoj, premijer te zemlje Jorgos Papandreu je rekao: „Neophodnost spasavanja evro-zone je nešto što prevazilazi grčke probleme. Mere koje smo doneli jasno pokazuju da odlučno moramo raditi na očuvanju stabilnosti zajedničke valute, ali i stabilnosti Evrope.“

Ove poslednje reči se tiču ne samo ekonomske, već i političke stabilnosti. I nemačka kancelarka Angela Merkel je upozorila da bi neuspeh evra značio i neuspeh Evrope. No, šta bi se dogodilo u politici kada bi evro zaista propao i kada bi se svako vratio svojoj staroj valuti?

Žan Pizani, šef Instituta „Brigel“ u Briselu, objašnjava da bi posledice bile veoma velike, jer se radi o najvažnijoj investiciji Evropljana u razvoj same Evropske unije u poslednjih 30 godina. „Kada bi to propalo, verovatno bi izbili veliki sporovi, koji bi opteretili i međusobne odnose zemalja-članica EU. Ali, to ne smatram baš verovatnim. Posledice bi svakako bile teške“, kaže Pizani.

Veliki bi profitirali na račun malih

Pizani smartra da bi došlo do renacionalizacije evropske politike, pri čemu bi velike zemlje u takvoj situaciji profitirale na račun manjih država. Rezultat svega bi bilo potpuno zaustavljanje procesa integracije. Bio bi to veliki gubitak i na spoljnopolitičkom planu.

„Evropska unija je u razgovorima o svetskoj trgovini važan faktor. Ako bi nestao evro, Evropa ne bi više imala bitnu ulogu u Svetskoj trgovinskoj organizaciji. Jer u pregovorima u okviru te institucije imamo šanse samo ako nastupamo jedinstveno, kao celina“, kaže Pizani.

Autori: Kristof Haselbah / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković