1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šta čeka privredu Srbije

Agencije23. decembar 2008.

Svetska finansijska kriza i recesija svetske privrede samo su još više potencirali probleme koji postoje u privredi Srbije, zaključeno je na današnjoj sednici Upravnog odbora Privredne komore Srbije

https://p.dw.com/p/GM0H
Skupština Srbije - Privredna komora je najavila da će i od predsednice parlamenta Slavice Đukić-Dejanović zatražiti da se ubrzaju uzakonodavne aktivnostiFoto: DW

Predsednik PKS-a Miloš Bugarin kazao je da je trenutno najveći problem za privredu Srbije neefikasnost rada zakonodavnih organa, posebno kada treba da se radi na ublažavanju posledica uticaja svetske ekonomske krize. On je naglasio da je nedopustivo da privreda i građani "snose posledice zbog političkih nadmudrivanja u parlamentu" i najavio da će od predsednice Skupštine Srbije Slavicom Đukić-Dejanović zatražiti da se ubrzaju zakonodavne aktivnosti

Smanjiće se stopa privrednog rasta

Potpredsednica PKS-a Vidosava Džagić kazala je da su osnovni makroekonomski rizici sa kojima se već dugo suočava privreda Srbije inflacija, kao i visok spoljno-trgovinski i tekući platni deficit koji se pokriva stranim investicijama i kreditima. Prema njenim rečima, efekti svetske finansijske krize počeli su da se prenose u privredu Srbije još u avgustu, a direktne posledice su smanjena ponuda inostranog kapitala i kredita. Naglo i značajno smanjenje priliva stranog kapitala odraziće se na dinar, smanjenje deviznih rezervi i teškoće u održavanju spoljne likvidnosti, a to znači da će se produbiti narušena makroekonomska stabilnost i dalje smanjiti stopa privrednog rasta, kazala je Džagićeva.

Pogođena – i siva ekonomija

Ona je rekla i da će pogoršani uslovi finasiranja zaoštriti problem finansijske nediscipline u međusobnom izmirivanju obaveza u privredi, dok će se uvođenje novih finansijskih obaveza za preduzeća i preduzetnike uz već postojeće visoko poresko opterećenje i visoke administrativne troškove poslovanja direktno odraziti na poslovanja u zoni sive ekonomije, a to znači i manji budžetski priliv.

„Lanac“ nelikvidnosti

Džagićeva je kazala i da je u Srbiji izražena nelikvidnost u svim oblastima privređivanja, a naročito u sektoru građevinarstva i to niskogradnje i projekata koji se finansiraju iz budžeta, gde je prosečan broj naplate potraživanja od 86 dana u 2006. godini, povećan na 92 dana u 2007, dok se procenjuje da će ove godine biti 98 dana. Nelikvidnost je izražena i u oblasti prehrambene industrije koja je vezana za velike trgovinske lance zbog dugih rokova plaćanja (90 i više dana) a ovim su posebno pogođena mala i srednja preduzeća, kazala je ona.

28,4 odsto vrednosti duga – za naplaćivanje potraživanja

Prema rečima potpresednice PKS-a, istraživanja Svetske banke za 2008. godinu pokazala su da bi se u Srbiji naplatila potraživanja po osnovu komercijalnih ugovora potrebno 635 dana i 36 procedura na koje se potroši 28,4 odsto vrednosti duga. Džagićeva je naglasila da će u narednoj godini ključni izazovi za sve biti održavanje makroekonomske stabilnosti, održavanje proizvodnje namenjene izvozu, podsticaj novih investicija, kao i zadržavanje postojećeg nivoa zaposlenosti.