1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šta je to privatnost?

6. novembar 2012.

U frankfurtskoj umetničkoj galeriji „Širn“ u toku je izložba koja predstavlja to kako umetnici u poslednjih desetak godina izlaze na kraj sa privatnošću. Na tapetu su, naravno, novi mediji.

https://p.dw.com/p/16dSa
Foto: Kunsthalle SCHIRN

„Fejsbuk je logična evolucija Velikog Brata.“ Ova teza ne potiče od nekog starijeg intelektualca ili medijskog kritičara, nego iz usta umetnika Edgara Lecijevskog. On je jedan od 30 umetnika koji trenutno izlažu u Frankfurtu, u hali „Širn, na izložbi pod nazivom „Privatno“. Izložba tematizuje pitanje : kako moderni mediji utiču na ljude, šta prave od njih? Koje su prednosti i rizici za svakog pojedinca koji svoju privatnost predstavlja javnosti?

Lecijevski je na izložbi predstavljen sa tri fotografije koje prikazuju „pikselizovane“ ljude u Njujorku. Na tu ideju je došao kada se pre nekoliko godina u Njujorku prvi put suočio sa Guglovom platformom „Strit vju“.

Edgar Lecijevski
Edgar LecijevskiFoto: DW/J. Kürten

U njegovoj domovini u to vreme tako nešto nije postojalo. Za njega osobe na fotografiji predstavljaju ljude 21. veka. „Ljudi iz Gugla su ih napravili neprepoznatljivim kako bi zaštitili njihovu privatnost. Oni jesu 'zamućeni', ali su svedeni na projektovane plohe“, kaže Lecijevski.

Izloženost društvu

„Umetnici su se oduvek bavili svojim unutrašnjim osećanjima i zatim izlagali dela“, kaže direktor „Širna“, Mak Holajn. On se poziva na činjenicu da upotreba privatnosti u umetnosti nije nimalo nova. Šta bi drugo mogao da predstavlja autoportret umetnika nego pogled u ogledalo? Poruka o sopstvenom životu? Sebe slikati ili pisati o sebi čak i van sveta umetnosti ima dugu tradiciju.

Ono što je novo, i upravo time se bavi ova izložba, jeste uticaj koji ta tema ima u društvu. Društvene mreže sa Fejsbukom i interent kanalima poput Jutjuba na čelu, dovele su do toga da u međuvremenu svako ko to želi svoj privatni, intimni život može prikazati svakome i u svako doba. Ovaj trend u međuvremenu sledi i veliki broj umetnika.

„Naravno da se radujemo velikom broju novih tehničkih mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju, a transparentost je sama po sebi veoma lepa“, kaže kustos izložbe Martina Vajnhart. Niko ne želi da se vrati 50 godina unazad. S druge strane, treba reći da se radi o dvema suprostavljenim slikama. „Kada više nismo gospodari naših slika, našeg privatnog života, kada smo prikazani u situacijama koje nisu lepe i to u javnosti, onda mora da se shvati da se radi o dve suprotstavljene slile.“ Svako za sebe mora da odluči kako će da se ponaša na internetu.

Fotografija pod naslovom Marsel, En i Koli umetnika Rajana Mekginlija
Fotografija pod naslovom Marsel, En i Koli umetnika Rajana MekginlijaFoto: Kunsthalle SCHIRN

Privatnost je ono iza zatvorenih vrata

Vajnhart takođe govori o „elektronskoj samoći“ u koju upada veliki broj ljudi i o fetišu mobilnog telefona od koga mnogi više nisu u stanju da se odvoje.

Kako je moguće naći pravu ravnotežu u medijskoj džungli i zaštititi sebe? Martina Vajnhart postavlja još neka pitanja o toj temi: „Privatno prikazivanje u javnosti je uvek inscenirano. Svaka slika je inscenirana. Ne postoji slika koja je pala s neba. Tako je bilo i u 60-tim godina, kod Endija Vorhola. I danas je tako. Pravi privatni život se još uvek nalazi iza zatvorenih vrata – kada se sve kamere i telefoni isključe.

Autori Johen Kirten / Željka Bašić-Savić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković