1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šta se dešava izmedju Srbije i Makedonije?

Ljubica Marković2. avgust 2005.

Odnosi izmedju Srbije i Makedonije ponovo su zaoštreni oko verskih pitanja, ovog puta su se u spor umešali i najviši predstavnici države. Spor je izbio kada je vladika Srpske pravoslavne crkve, Jovan, dobio zatvorsku presudu od dve i po godine i 27. jula počeo da je izdržava u zatvoru Idrizovo u Skoplju.

https://p.dw.com/p/B8Tx
Foto: AP

Vladika Jovan je najviši predstavnik SPC-a u Makedoniji, koja ima sopstvenu, autokefalnu Makedonsku pravoslavnu crkvu koju srpska ne priznaje. Vladika je optužen da je svojim delovanjem raspirivao mržnju na verskoj i nacionalnoj osnovi. U prošlosti je zbog istog razlogau više navrata hapšen I uslovno kažnjavan. Sud u Bitolju, gde je inače i rodjen, odredio mu je kaznu jer je štampao, izdavao i rasturao crkvene kalendare i propratni propagandni materijal, i njime klevetao i ponižavao makedonsku pravoslavnu crkvu.

Zatvaranje tog crvkenog velikodostojnika iritiralo je vlasti u Beogradu, za zahtev za oslobadjanjem, osim crkve, uputio srpski premijer Vojislav Koštunica i ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić. Iz Skopja je stigao odgovor da je sudstvo nezavisno i da u oslobadjanju zatocenog vladike ne mogu posredovati.

Govor mržnje i netrpeljivost stupili su odmah na scenu. Velimir Ilić je zatražioda se avion makedonske aviokompanije, boing 737, iznajmnljen pre mnogo godina, prislno zadrži u Beogradu zbog navodno neplaćenih računa za najam. Ilić tvrdi da je avion neophodan JAT-u, ali razlog zadržavanja nije krio, indirektno poručivši da je u pitanju očita odmazda.

Srpska i makedonska pravoslavna crkva decenijama se spore oko statusa makedonske crkve. Makedonska je proglasila autokefalnost još 1967, ali srpska crkva, u čijoj je nadležnosti do tada bila makedonska episkopija, nikada nije prihvatila samostalnu makedonsku crkvu. Ni ostale pravoslavne crkve nisu priznale makedonsku. Tadašnje jugoslovenske komunisticke vlasti podržavale su samostalnu makedonsku crkvu nastojeći da osnaže državnost pojedinih republika.

Spor oko zatvaranja vladike Jovana rasplamsao se u vreme proslave makedonskog nacionalnog praznika Ilinden, pa je time dobio dodatnu dimenziju. Sprska opozicija, Socijaldemokratska unija I Gradjanski savez Srbije optužili su Koštuničinu vladu da crkvene sporove pretvara u medjudržavne a prizemljenje makedonskog aviona te stranke su okvalifikovale kao hajdučiju. Liga socijaldemokrata Vojvodine poručila je da se Srbija nikada nije odrekla teritorijalnih pretenzija prema Makedoniji, a da je najnovija kriza samo uvod u pokušaj realizacije tih aspiracija. Iz srpske vlasti su demantovani navodi da je Beograd nudio nagodbu za oslobodjenje vladike Jovana.

Zamenik srpskog ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom Vlatko Sekulović je upozorio da bi zatzanje odnosa sa Mekedonijom, koja je Srbiji važan ekonomski partner, moglo da ima ozbiljne štetne posledice. Sekulović je naveo da je suficit od 50 miliona dolara u ekonomskoj saradnji sa Makedonijom veoma važan I da spor treba rešiti u duhu dobrosuseedskih odnosa.

U sporu je u utorak intervenisao srpski predsednik Boris Tadić ocenom da hapšenje vladike Jovana ne sme da pokvari odnose izmedju dve zemlje, koji su dobri i prijateljski i takvi treba i da ostanu I da pitanje dveju crkava ima I regionalni značaj. U ocitom pokušaju da izgladi krizu Tadić je pozvao telefonom makedonškog predsednika Branka Crvenkovskog i čestitao mu nacionalni praznik.

Makedonsko srpski odnosi i do sada su trpeli zbog verskih pitanja, a sa obe strane se pokazalo da postoji višak paranoje i manjak tolerancije. U utorak se proneo glas da je granični prelaz kod Prohora Pčinskog sa srpske strane zatvoren, a MUP Srbije je saopštio da su prolaz zatvorili Makedonci. Novinari su na licu mesta utrdili da saobraćaj normalno funkcioniše. Na Balkanu verska pitanja i dalje nikad nisu samo verska.