1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

140 litara vode, za šoljicu kafe?

14. avgust 2009.

Voda je svuda oko nas – ali ne uvek u obliku tečnosti. Nalazi se u našem telu, u našoj hrani, u mnogim proizvodima koje svakodnevno koristimo. To je takozvana virtulena voda. Ali odakle potiče ta virtuelna voda.

https://p.dw.com/p/JBYU
Štedljivo sa vodom
Štedljivo sa vodomFoto: AP

„Voda se troši za uzgajanje biljaka, za uzgajanje stoke. To je ta virtuelna voda koja se nalazi u svakoj šoljici kafe, u svakoj vekni hleba i u svakoj majici.“

Roland Gramling je iz Svetskog fonda za prirodu (World Wide Fond For Nature) kaže da svaki Nemac, dnevno, u proseku, potroši 5.300 litara vode – naravno, ako se računa i virtuelna voda.

To bi moglo da se predstavi i ovako – stanovnici Nemačke godišnje tri puta isprazne Bodensko jezero, a reč je o jednom od najvećih jezera u srednjoj Evropi.

Voda za piće
Voda za pićeFoto: bilderbox

Lako je onima kojima voda stiže iz inostranstva

Polovina te virtuelne vode koju Nemci potroše, stiže iz inostranstva, u obliku proizvoda, kao što su namirnice, odeća ili stočna hrana. U principu, u tome nema ničeg lošeg – osim što se u mnogim zemljama već oseća nedostatak vode.

Zbog toga moramo da naučimo da se pažljivije odnosimo prema ovoj sirovini od životne važnosti – kaže britanski naučnik Džon Entoni Alen. On je za svoj naučni rad o virtuelnoj vodi, prošle godine dobio glavnu nagradu na „Nedelji vode“ održanoj u Stokholmu.

„Virtuelna voda postoji od kako je čovek počeo da se bavi trgovinom, dakle sigurno već nekoliko hiljada godina. Još su stari Rimljani hranu dobavljali iz Egipta.“

Džon Entoni je izračunao da šoljica kafe – uključujući proizvodnju, pakovanje i izvoz - košta 140 litara vode! To je više od dnevne potrošnje sveže vode po glavi stanovnika u Nemačkoj. Dakle za svaku šoljicu kafe potroši se 14 kanti sa po deset litara vode…

Kafa, skuplja je nego što mislimo...
Skuplja je nego što mislimo...Foto: picture-alliance/ dpa

Voda postaje veliki luksuz!

Za skoro milijardu ljudi u svetu, koji nemaju pristup pijaćoj vodi – to je nezamisliv luksuz. Rešenje naravno nije u tome da se prestane sa uvozom robe – jer bi to značilo krah globalne privrede, a ne samo još veću krizu nego što je ova.

Međutim virtuelna dimenzija bi mogla da nam pomogne da se pametnije ponašamo kada je u pitanju voda. To kaže i japnski hidrolog Taikan Oki sa Univerzieta u Tokiju:

„Navešću kao primer Japan. Mi uvozimo mnogo žitarica iz SAD. Tamo su česte suše,a za navodnjavanje se koristi podzemna voda koje je da tako kažem – do tada bila netaknuta. To sigurno nije ekološki pristup.“

Moramo dakle sa više poštovanja da se odnosimo prema vodi – kaže kinski geolog Fan Kijao iz Sečuana. Zbog naglog privrednog rasta, već sada 440 od 600 gradova u Kini ima problem sa vodom: ili je nema dovoljno ili je kontaminirana – kaže Kijao.

„Glavni problemi u Kini su zagađenje vode i prevelika potrošnja. Resursi se trenutno ne koriste onako kako bi trebalo. Zbog toga nemamo dovoljno vode. Ako se nešto ne promeni, posledice po našu privredu će biti dramatične. Mi ne možemo da utičemo na naše prirodne rezerve, one su kao što znamo ograničene. Rešenje je jedino u tome da rezerve vode koje posedujemo – efikasnije koristimo.“

autori: H. Jepesen, D. Roščić

odg. urednik: N. Jakovljević