1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Apsurdi grčke birokratije

8. jul 2013.

Međunarodni donatori podstiču Grčku da sprovede neophodne reforme, ali samo je mali broj onih koji veruju da je to moguće. Korupcija i pronevere su u Grčkoj još uvek široko rasprostranjene pojave.

https://p.dw.com/p/193c8
Foto: AFP/Getty Images

Još u jesen 2012. grčka je koaliciona vlada, pod rukovodstvom konzervativnog premijera Antonisa Samarasa, donela odluku da se do kraja 2014. otpusti 15.000 zaposlenih u javnim službama. Uz to, već ove godine je 12.000 radnika javnih preduzeća trebalo da bude premešteno na druga radna mesta, na kojima su hitno potrebni. Za evropsku „Trojku“, koju čine predstavnici Evropske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke, takvi reformski koraci su preduslov za to da Grčka dobije sledeći deo pomoći vredan 8,1 milijardu evra.

Pritisak na „Trojku“

Ali sa sprovođenjem reformi se zapelo. Proteklih dana grčki mediji su izveštavali o ultimatumu koji „Trojka“ navodno dala Atini, a po kojem Grčka mora da do ponedeljka (8.7.) počne sa već davno dogovorenim otpuštanjima ili prisilnim premeštajem radnika javnih službi. I Samarasova vlada, kao i Evropska komisija u Briselu demantuju da je bilo takvog ultimatuma.

„Gladan sam“. Nezaposlenost i siromaštvo na ulici
„Gladan sam“. Nezaposlenost i siromaštvo na uliciFoto: picture alliance/Robert Geiss

„Željene reforme u upravi su nužne, ali politički vrlo teško sprovodljive“, strahuje Napoleon Maravejas, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Atini. Preduslov za istinsku reformu bio bi da su rezultati koje postižu državni službenici podložni nekoj kritički-objektivnoj evaluaciji. Ali to je i inače vrlo teško postići, a u grčkom slučaju još i teže. Kao prvo, ljudi tamo ionako imaju vrlo malo poverenja u državne institucije, a kao drugo, korpucija i pronevere su u Grčkoj još uvek široko rasprostranjene, kaže profesor Maravejas.

Politika bez pravog usmerenja

Maravejas, koji je svojevremeno i sam bio ministar poljoprivrede, tvrdi da je politička volja za istinskim reformama u javnoj službi vrlo slaba. To je i razlog zbog kojeg na političkom nivou nema dugoročnog planiranja, mogu se čuti samo delimični predlozi i spekulacije. Čas se predlaže da se spoje komunalne službe i policija, čas se čuje da se na mesto svakog otpuštenog službenika zaposli neki novi. „Pravog usmerenja u toj politici reformi nema“, kaže Maravejas.

Nedostatak kontrole

Tek 2010. je tadašnja socijalistička vlada uopšte objavila ukupni broj službenika u grčim javnim službama. Od tada se zna da je pre tri godine za državu radilo 768.000 ljudi. Treba napomenuti da u taj broj uopće nisu uključeni službenici komunalnih službi i velikih državnih preduzeća, kao ni energetskog diva DEI ili državne radiotelevizije ERT. To praktično znači da sveukupni broj svih zaposlenih u javnim službama koji na neki način primaju javni novac i dalje nije poznat.

Novinarka i dobar poznavalaca tržišta rada u Grčkoj Roula Salouru kaže: „Ako neka javna služba objavi broj svojih zaposlenih, nakon toga bi morala da objavi i svoj organizacioni plan, da svi znaju ko šta u toj kući radi“. Ali novinarka Salouru kaže da takav program još nikada nije videla, i dodaje da predstavnici stranaka na vodećim položajima ne vole da se zna ko što radi u njihovoj ustanovi. Tada bi, naime, upalo u oči da ima puno onih – koji ne rade baš ništa.

Manjak državnih službenika

Istovremeno, javni službenici koji na svojim radnim mestima nemaju šta da rade, hitno su potrebni za neke druge zadatke. Na primer, sindikati javnih delatnosti već godinama se žale na hronični nedostatak osoblja u nekim važnim odeljenjima uprave, zdravstva ili službe za hitne intervencije. Roula Salouru kaže da se oni s punim pravom žale i kao primer navodi službe za penziono osiguranje.

Antonis Samaras und Gido Vestervele
Antonis Samaras und Gido VesterveleFoto: picture-alliance/dpa

Onaj ko danas želi da podnese zahtev za odlazak u penziju, po pravilu mora da čeka dve godine pre nego što mu državni fond uopšte obradi zahtev. Brža obrada zahteva nije moguća zbog nedostatka osoblja, objašnjava ta atinska novinarka. „Apsurdna situacija: dve godine ne dobijate nikakav novac, jer vam nije odobrena penzija. Ali ne smete ni da radite jer ste potencijalni penzioner“, kaže ona.

To je dobar primer koliko su hitni i potrebni ciljani premeštaji suvišnih službenika u javnim preduzećima. Ali takvi potezi ostaju i dalje sporni i politički neželjeni. Prema nekim izveštajima atinskih medija, skroz je moguće da će „Trojka“, na pritisak grčke vlade, sa svojim zahtevima za smanjenjem broja javnih radnika ili njihova prisilnog premeštaja, pričekati do jeseni. Razlog: za očekivati je da bi takve mere izazvale socijalne napetosti, a one ne bi trebalo da ometaju sezonu godišnjih odmora u kojoj Grčka očekuje više turista nego ikada do sad.

Autori: Janis Papadimitriu / Snježana Kobešćak
Odgovorni urednik: Ivan Đerković