1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Argentina – odbrojavanje do bankrota

Frauke Štefens / Jakov Leon30. jul 2014.

U Njujorku se privode kraju pregovori zvaničnika argentinske vlade i međunarodnih poverilaca. Ukoliko dogovor izostane, Argentina će bankrotirati – drugi put. Cenu ekonomskog kolapsa platiće građani.

https://p.dw.com/p/1CmKk
Symbolbild - argentinischer Peso
Foto: Getty Images

Pohlepni kapitalisti, sebični menadžeri, profiteri od tuđeg bankrota – za mnoge u Argentini je potpuno jasno ko je kriv za krizu u zemlji. Nema sumnje da su to su hedž-fondovi, koji na argentinsku vladu vrše neizdrživ pritisak. Ali iz ugla američkih investitora, pravila igre se moraju poštovati. Ko se upušta u dugove mora i da ih vrati. Džoš Rozner, analitičar i finansijski savetnik, upućen u razmere argentinskog duga, smatra da izostajanje dogovora najviše košta Argentinu. Kao saradnik firme Grajam Fišer, on savetuje mnoge vlade i investitore o finansijskim prilikama u svetu.

Argentina je u velikim gubicima, potvrđuje Rozner. Ukoliko spor sa hedž-fondovima ne bude rešen, uslediće veoma težak period za ovu zemlju, koji će potrajati i tokom cele naredne decenije. Nakon bankrota 2001, Argentina je nestala sa međunarodnog finansijskog tržišta, podseća Rozner. Novac više nije pristizao ni sa jedne strane.

On Argentinu poredi sa ostalim susedima u Južnoj Americi. „Kada se osvrnete na to kako sa krizom suočavaju druge zemlje, argentinski problem je posebno tragičan“, dodaje američki stručnjak, navodeći kako bi uz investicije iz inostranstva, eksploatacijom sopstvenih resursa i angažovanjem visokokvalifikovane radne snage, Argentina verovatno bila privredno najuspešnija zemlja u regionu.

Pravne dileme

Argentina se sama uvukla u pravnu dilemu u kojoj uzaludno pokušava da manevriše, jer je dogovor sa 97 odsto poverilaca već postignut. Oni bi trebalo da dobiju samo 30 odsto svog novca nazad, a ostatka duga da se odreknu. Svakako velikodušan otpis dugova. Međutim, u tom drevnom dogovoru postoji jedna klauzula koja poveriocima omogućava da postave nove uslove, ukoliko se Argentina sa ostalim poveriocima drugačije dogovori. Preostala tri odsto pokrivaju hedž-fondovi (posebna vrsta privatnog investicionog fonda sa ograničenim brojem ulagača, ali sa širokim spektrom investicionih i kupoprodajnih aktivnosti), poput američkog fonda Eliot.

Cristina Fernandez de Kirchner
Kristina Fernandez de Kirhner, predsednica ArgentineFoto: Reuters

Sada kada su hedž-fondovi pred sudovima u Americi potvrdili pravo na povraćaj kompletnog novca, Argentina bi se mogla naći pod dodatnim finansijskim pritiskom u milijardskom iznosu, iako je taj problem isprva delovao rešen. Zato Argentina ne beži od bankrotstva verujući da će time izbeći scenario otplaćivanja dugova. Pravnici razmatraju sve mogućnosti tumačenja sporne klauzule u slučaju da se od Argentine sudski ipak zatraži naplata dugova.

Ideologija samodovoljnosti

Rasprava o dugovima je proizvela dodatna dugovanja, tako da je pitanje o njihovoj otplati mnogo kompleksnije, kaže analitičar Rozner. Argentina je predugo verovala u kalkulacije, prema kojima je sama sebi dovoljna i kako može da funkcioniše i bez međunarodnog tržišta. Pozitivan ishod dogovora je zapravo od početka bio potcenjen. „Niže kamate i pristup međunarodnom tržištu bi Argentini obezbedio 70 milijardi. Prema našim proračunima, Argentina je do sada propustila 50 milijardi direktnih stranih investicija.“

Većina ljudi u Argentini smatra da bi dug trebalo otplatiti, dodaje Rozner. „Građanima je jasno šta se dešava i zato žele da se pronađe rešenje.“ Nije im nepoznato ni to kako međunarodno pravo funkcioniše. Dobro znaju da novac mora vratiti u skladu sa dogovorenim uslovima otplate.

Profitiraju jedino advokati

Svaki sat proveden sa advokatima i savetnicima prilično košta. To je čist novac, ističe američki finansijski stručnjak. „Dokument u kojem se preko advokata saopštava da se zemlja svesno upušta u bankrot je potpuno sulud.“ Zna se da su pravni savetnici plaćeni zavisno od dužine procesa, a ne na osnovu toga da li je spor rešen uspešno ili ne.

Ukoliko Argentina zaista po drugi put bankrotira, cenu privrednog kolapsa platiće njeni građani. Recesiju prate ekonomska izolacija i politički nemiri. Poslednji put kada se to dogodilo, Argentina je promenila pet predsednika – za samo dve nedelje.