1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH bez mina do 2019.

4. april 2009.

Više od 13 godina posle rata, u BiH, protivpešadijske mine i neeksplodirana ubojita sredstva i dalje predstavljaju opasnost za građane širom zemlje. Do sada je stradalo 1.667 osoba.

https://p.dw.com/p/HQ8J
4. april je Dan svesnosti o opasnosti od mina i pomoći žrtvama minaFoto: DW / Camdzic

Mine još uvek ubijaju ljude, uprkos činjenici da je Konvencija za zabranu mina stupila na snagu pre 10 godina i donela značajan napredak u domenu uništavanja uskladištenih mina, prestanak proizvodnje mina i povećanja deminiranih površina. Tako je i u BiH.

Priča jednog deminera

„Kao na filmu ti je to. Prasak, eksplozija. Izgubiš se, zemlja te posipa. Belaj se desi u jednom trenu“ – prepričava deminer Enver Dautović (54) tragediju koja se dogodila 18. marta 2008. godine. „Moje kolege Fahrudin Hodžić (39) i Almir Redžić (35) poginuli su u minskom polju u dolini rijeke Spreče. Meni valjda nije bilo suđeno taj dan. Ostao sam bez lijeve ruke i lijeve noge. Ljekari su mi davali šansu 0,1 posto da ću ostati u životu“ – govori ovaj čovek koji je 11 godina radio jedan od najopasnijih i najstresnijih poslova.

Milan Milosevic, Faiko Hrvat und Muhamed Kurbasic Minen Bosnien
Milan Milošević, Faiko Hrvat i Muhamed KurbašićFoto: DW / Camdzic

Nekoliko kilometara dalje od ušća reke Sokoluše u Spreču, gde se ova tragedija desila, inspektor MAC-a (Minsko akcioni centar) za osiguranje kontrole kvaliteta Muhamed Kurbašić u društvu Faiko Hrvata i Milana Miloševića, operativnog oficira i predstavnika holandske kompanije „Reaseuro“, sačinjavaju zapisnik o primporedaji parcele koju su demineri očistili.

Pre samo nekoliko trenutaka, vlasnik parcele je protestvovao zbog gaženja trave. Ne čude se, kažu da su naši ljudi takvi i da ne znaju da cene korist koju imaju od deminiranja.

Posao, kao i svaki drugi

Stotinak metara dalje, dva deminera duboko u minskom polju motornim testerama seku rastinje i uređuju prilaz reci Spreči. Iskusni Milan i Faiko do sada su „podmukle ubice“ uklanjali u Angoli, Libanu, Afganistanu, Mozambiku, Pretoriji, Srbiji, Kosovu. „ U Bosni i Hercegovini naša kompanija je prisutna četiri godine. BH MAC je uveo niz promjena da popravi situaciju, visoki su standardi ali i sankcije, što u svakom slučaju odgovara deminerima“ – priča smireno Milan. "Deminer je solidno plaćen, ali teško je i nezahvalno sve vrednovati novcem. U dnevnom turnusu radi se maksimalno pet sati, u timu od 10 ljudi - vođa tima, osam deminera i medicinar. Prosječno, jedan deminer dnevno ručno očisti 50 kvadratnih metara. Moram istaći odličnu saradnju sa MAC-om i lokalnim vlastima. Gospodin Mustafa Bajić na ovom terenu bio nam je od velike pomoći“ – govori Milan dok prijateljski grli šefa civilne zaštite. „ Posao je takav da su česta odsustvovanja od kuće, tako da i porodica trpi“ – dodaje Faiko Hrvat

U prijateljskom ćaskanju otkrivaju kako se dresiraju psi i šale se kako belgijski ovčari iz njihovog tima imaju bolji tretman. „Oni ne rade na temperaturi ispod 5 niti iznad 35 stepeni Celzijusa, a mi nemamo ograničenja. A da ne govorimo o hrani i drugoj pažnji“ – smeje se Milan dok u mobilnom aparatu pokazuje fotografiju nekih četvoronožnih ljubimaca..

„Čišćenje“ se odvija sporo

Procenjuje se da sumnjiva površina u Bosni i Hercegovini iznosi 3,29 posto. Trenutno deluje 29 organizacija akreditovanih za deminiranje i 3 monitoring agencije. Ukupno ima 2958 akreditovanih deminera. Zbog nedostatka sredstava, trenutno je samo 1000 zaposlenih. Godišnje se u Bosni i Hercegovini deminira 11-15 kvadratnih kilometara.

Zbog klime, operacije deminiranja se sprovode samo u jednom delu godine (nisu moguće između decembra i marta zbog jakih zima)“ – objašnjava Svjetlana Trifković, portparol MAC-a BiH. Ovaj centar predstavlja stručno telo koje se bavi lociranjem i obeležavanjem miniranih oblasti, planiranjem i kontrolom operativnih aktivnosti, kao i koordinacijom aktivnosti upozoravanja na mine i pomoći žrtvama mina. Prema novom strateškom modelu procjenjuje se da će BiH biti deminirana do 2019 godine.

Autor: Mirsad Čamdžić

Odgovorni urednik: Dijana Roščić