1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH i (ne)priznavanje palestinske države

16. avgust 2011.

Palestinski predsednik Mahmud Abas boravi u Bosni i Hercegovini, uoči septembarske sednice Saveta bezbednosti UN na kojoj bi lideri palestinske samouprave trebalo da zatraže priznavanje palestinske države.

https://p.dw.com/p/12H5P
Abas i Alkalaj
Abas i AlkalajFoto: dapd

Iako eventualno priznavanje nezavisne palestinske države i njen prijem u punopravno članstvo UN ne zavisi od BiH već interesa moćnika na globalnom planu, palestinski lideri se bore za svaki glas u SB UN, u kojem je Bosna i Hercegovina nestalna članica. Ako u Svetskoj organizaciji i dođe do takvog izjašnjavanja, analitičari veruju da će BiH biti neutralna.

Takve tvrdnje potkrepljuju činjenicom da je BiH na unutrašnjem planu politički podeljena zbog čega teško može postići jedinstven stav o krupnom pitanju kakvo je rešenje bliskoistočne krize. "U vanjskoj politici BiH ne ispoljava interse dalje od Srbije i Hrvatske, što znači da se gdje god je to moguće povlači i ponaša kao neutralac", kaže bivši diplomata BiH Hajrudin Somun.

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja pojašnjava zašto bi palestinsko pitanje u ovom trenutku trebalo posmatrati i kroz prizmu regionalnih odnosa na Balkanu. "Teško je očekivati da će BiH priznati Palestinu jer bi to impliciralo i priznanje Kosova, čemu se protivi Republika Srpska. To bi značilo da bi naša država u Vijeću sigurnosti UN-a trebala glasati onako kako to radi Evropska unija", kaže Šolaja.

EU još nema jedinstven stav

Međutim, Evropska unija još nema jedinstven stav o palestinskom zahtevu, pa je ovo pitanje izuzetno osetljivo za BiH. "Izjašnjavanje bez temeljnih priprema i usaglašavanja u nadležnim institucijama, kako je to propisano Ustavom BiH, BiH bi došla u opasnost da postane izvorište krize na jugoistoku Evrope", ističe Šolaja. Palestinski zahtev uzburkao je i političku scenu na zapadnom Balkanu.

Bosnien-Herzegowina Palästina Mahmud Abbas Sarajevo
Abas sa članovima Predsedništva BiHFoto: DW

Kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Hrvatska je naznačila da odluka o mogućem priznanju Palestine zavisi od rezultata mirovnog procesa na Bliskom istoku, ali na te se rezultate čeka još od 1948. godine. Ljubljana još uvek kalkuliše da li bi smela da se zameri velikom bloku zemalja, a u sličnoj je poziciji i Srbija, kaže Miloš Šolaja.

Šta će učiniti Srbija?

"Srbija je u teškoj situaciji jer zahvaljujući arapskim saveznicima Kosovo nije doživjelo pravo priznanje, ali bi priznanje jednostrano proglašene palestinske države značilo i priznanje Kosova", kaže Šolaja. Hajrudin Somun podseća da "više zemalja u svijetu na neki način priznaje Palestinu nego što priznaje Izrael", i da rešenje bliskoistočne krize i drugih važnih međunarodnih pitanja ne zavisi od malih balkanskih država.

"Sve što se dođaga u svijetu, pa i na Bliskom istoku, potvrđuje da se svjetski poredak još uvijek odvija u skladu s interesima moćnih sila", ističe Hajrudin Somun. Ministar spoljnih poslova BiH Sven Alkalaj je u međuvremenu je saopštio da su vlasti BiH u kontaktu sa stalnim članicama SB UN i da očekuju njihove stavove o zahtevu Palestinske samouprave za međunarodno priznanje, odnosno prijem u članstvo Ujedinjenih nacija.

Autor: Samir Huseinović
Odg. urednik: Jakov Leon