1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BIH: Niz propuštenih prilika u 2013.

31. decembar 2013.

Inicijativa za reformu ustava BiH, protesti za JMBG, raskid partnerstva SNSD-SDS, prvi popis stanovništva i neuspeh u sprovođenju odluke „Sejdić i Finci“ neki su od političkih događaja koji su obeležili 2013. godinu.

https://p.dw.com/p/1AjNi
Foto: picture-alliance/AP

Početkom 2013. godine objavljena je američka inicijativa za reformu Ustava Federacije BiH. Cilj inicijative bila je učiniti entitet efikasnijim i racionalnijim. Federacija BiH (FBiH) je kanton sa složenom teritorijalnom organizacijom i ustavim ustrojstvom. Ispostavilo se da je administracija u 10 federalnih kantona skupa, neefikasna i, prema oceni analitičara, na dugoročnom planu neodrživa. Krajem 2013. uobličen je predlog novog ustava o kojem bi uskoro trebalo da se izjasne i poslanici u Federalnom parlamentu.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović podseća da je sa pričom o rekonstrukciji FBiH aktuelizovano i pitanje trećeg entiteta. „Američka inicijativa o preustroju FBiH može biti Damaklov mač. Postoji realna opasnost da se Evropska unija stavi u funkciju Dragana Čovića i njegove političke grupacije čiji bi interesi mogli biti stvaranje trećeg entiteta“, kaže Bećirović za DW.

26. aprila 2013. pritvoren je predsednik FBiH Živko Budmir. On je osumnjičen za zloupotrebu položaja, odnosno da je iz koristoljublja potpisivao pomilovanja brojnim osuđenicima u FBiH. To hapšenje se u javnosti različito tumačilo. Jedni su tvrdili kako je reč o odlučnom obračunu sa kriminalom u vrhu vlasti, dok su drugi govorili kako je reč o političkom obračunu jer se Budimir, kao predsednik FBiH, suprotstavio „jednostranim“ pokušajima rekonstrukcije vlasti.

Zivko Budimir
Živko BudimirFoto: SIPA

Ne osporavajući legitimitet akcije hapšenja i institucija koje je sprovode, novinar i politički analitičar Eldin Karić postavlja pitanje da li će se u BiH nastaviti borba protiv korupcije i u drugim slučajevima za koje postoje neosporni materijalni dokazi. „Ono što mene posebno interesuje jeste da li se radi o početku konkretnih akcija u borbi protiv korupcije ili je ovo zapravo politizacija samog pojma borbe protiv korupcije“, kaže Karić.

Protesti za JMBG – propuštena šansa?

Početkom juna 2013. godine u Sarajevu je, u organizaciji građanskih aktivista, upriličeno niz protesta za jedinstveni matični broj građana (JMBG). Revoltirani vešću o bolesnoj tromesečnoj bebi koja, zbog toga što nema JMBG ne može dobiti pasoš i otputovati na lečenje u inostranstvo, građani su blokirali zgradu državnih institucija (parlament i Savet ministara) u kojoj su noć proveli. parlamentarci, ali i strani državljani, učesnici konferencije „European Fund for Southeast Europe“.

Istovremeno su, ograđujući se od motiva sarajevskih aktivista, i banjalučki studenti upriličili demonstracije nezadovoljni uslovima smeštaja u studentskim centrima. Ispostavilo se da je BiH još uvek podeljeno društvo u kojem su različiti nacionalni interesi suprotstavljeni zajedničkom građanskom delovanju na nivou cele države.

Urednik portala Buka, Aleksandar Trifunović veruje kako se ne treba zanositi da će to stanje biti promenjeno preko noći. „Međutim, JMBG se tiče svih nas i tu je potrebno zajedničko delovanje. To je dobro, sve dok se ne politizira, dok ne predstavlja skupljanje političkih poena za neku političku opciju. To pokazuje da građani imaju elementarno dostojanstvo da se bore za ono što im pripada“, kaže Trifunović.

Bosnien Studenten Protest Wohnungsnot Banjaluka
Protesti u Banjaluci, juni 2013.Foto: DW/A. Slavnic

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju (EU) 1. Jula 2013. istorijski je datum i za BiH, na čije je granice konačno stigla zajednica evropskih naroda. Pred BiH se tako našlo mnoštvo novih obaveza, pre svega one koje se odnose na regulisanje graničnih prelaza u skladu sa standardima EU. Ulaskom Hrvatske u EU otvorena su brojna, prvenstveno trgovinska pitanja. Umesto sporazuma CEFTA, sada je neophodno primeniti neka druga pravila, ne tako povoljna za Hrvatsku, iza koje ovoga puta stoji moćna EU.

Smena Mirka Šarovića – početak borbe za vlast u RS

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju i problem stagnacije BiH u procesu evrointegracija za DW komentiraše politički analitičar i ekspert za pitanja evropskih integracija Zekerijah Smajić. On smatra da bi BiH, ako ostane na sadašnjem kursu, uskoro mogla biti izolovana država. „Mislim da bi to produciralo još veće frustracije u Briselu, a izazvalo bi i novo nezadovoljstvo u BiH, frustraciju građana zbog zaostajanja u svakom pogledu i, naravno, buđenje socijalnih nemira i svega drugog što iz toga proizilazi“, kaže Smajić za DW.

Predsednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je početkom septembra 2013. godine najavio da će zatražiti smenu državnog ministra za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose, inače kadra Srpske demokratske stranke (SDS) Mirka Šarovića. Dodikov zahtev nagovestio je raspad partnerstva između SDS-a i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD-a) na svim nivoima vlasti. Iako je Šarović, prema oceni nevladinih organizacija koje prate rad Veća ministara BiH, jedan od najefikasnijih ministara, njegovu i smenu drugih kadrova SDS-a iz Veća ministara podržale su i ključne političke partije iz FBiH.

Mirko Sarovic Bosnien und Herzegowina
Mirko ŠarovićFoto: Klix.ba

Politički analitičar Ibrahim Prohić kaže da je smena Šarovića logična posledica ukupnog odnosa i karaktera vladajućih politika. On podseća da nijedna koalicija u posleratnoj BiH nije mogla da ispuni ni elementarne kriterijume političkog saveza. Radi se, kaže Prohić, o interesnim savezima. „Jasno je da je reč o političkoj odmazdi. Dodik hoće da kažnjava SDS i tu nema govora o principijelnosti ili poštovanju kompetentnosti. Da ima, on bi ratovao sa SDS-om a Šarovića bi ostavio na poziciji kao uspešnog ministra. To znači da mu nije stalo do opšteg, odnosno javnog interesa“, kaže Prohić.

Od 1. do 15. oktobra u BiH je sproveden Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, prvi popis u nezavisnoj BiH. Popisu su prethodile mukotrpne godine političkih dogovora, kako u institucijama vlasti tako i neformalnim razgovorima političkih lidera. Prvi nepotpuni rezultati popisa pokazali su da je broj stanovnika u posleratnoj BiH opao u odnosu na popis iz 1991. godine.

Prvi popis stanovništva u nezavisnoj BiH

Prema nepotpunim rezultatima Popisa stanovništva i domaćinstava 2013. godine u BiH, broj popisanih u ovoj zemlji iznosi 3.791.622, što je za 585.411 manje u odnosu na broj popisanih 1991. godine, kaže za DW demograf i statističar Hasan Zolić. „Da nije bilo rata, danas bi u BiH, prema nekim statističkim procjenama, živelo oko 4.600.000 stanovnika. Izgubljen je taj prirodni potencijal jer je u BiH došlo i do smanjenja nataliteta i povećanja stope mortaliteta“, kaže Zolić.

Početkom oktobra 2013. godine u Briselu su, uz posredovanje Evropske komisije i evropskog izaslanika Štefana Filea, upriličeni pregovori o sprovođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“. Briselskom sastanku prethodila je serija susreta političkih lidera koji su, između ostalog, pokušali da pronađu model izbora članova Predsedništva BiH „na način da jedan narod drugome ne bira predstavnika“.

Razgovori su potom nastavljeni u još nekoliko evropskih prestonica, ali bez uspeha. „Sve političke partije u osnovi svojih predloga nude mogućnost da se i pripadnici nacionalnih manjina kandiduju na pozicije u Parlamentu BiH i državnom Predsjedništvu. Osnovne kriterijume, da se manjinama omogući kandidovanje na pozicije u parlament i predsedništvo zadovoljio je i predlog SDA i HDZ-a BiH.

Politiker aus Bosnien und Herzegowina Treffen mit Stafan Füle in Brüssel
Susret sa Štefanom FileomFoto: Klix.ba

Ali te kriterijume zadovoljavaju i predlozi svih ostalih političkih stranaka u BiH. Nijedna nije rekla 'mi smo protiv da svi građani ove zemlje budu ravnopravni', ali svaka ima i neke svoje dodatne uslove“, kaže član Veća nacionalnih manjina BiH Jakob Finci.

Sankcije zbog nesprovođenja odluke „Sejdić i Finci“

20. novembra 2013. godine Sud BiH izrekao je pravosnažnu presudu teroristi Mevlidu Jašareviću, bivšem pripadniku vehabijskog pokreta koji je iz automatskog oružja pucao na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Jašarević je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 15 godina. Tokom sudskog procesa izrazio je kajanje zbog počinjenog dela i istupio iz pokreta vehabija.

Tužilaštvo BiH i Ambasada SAD zadovoljni su presudom koja je izrečena ovom državljaninu Srbije. Evropski političari sankcionisali su neuspeh BiH u sprovođenju sudske odluke iz Strazbura. BiH je ostala bez 45 miliona evra iz pretpristupnih (IPA) fondova. Prvi put u dugogodišnjoj praksi evropske podrške kroz IPA programe, jednoj zemlji su uskraćena sredstva zbog nesprovođenja obaveza prema evropskim institucijama. Analitičari su upozorili da bi ova praksa mogla biti nastavljena te da bi BiH, ukoliko ne provede svoje obaveze, narednih sedam godina mogla gubiti po 80 miliona evra predviđenih projektom IPA 2.

Politički analitičar Vlastimir Mijović za DW kaže da odgovornost i za uskraćivanje 45 miliona evra iz tih fondova snosi „čuvena sedmorka“ koja vlada BiH, a koja uporno ne želi da sprovode odluke u slučaju „Sejdić i Finci“. „Oni naprosto ne žele da taj problem reše. Ono što bi na to moglo da ih natera jeste unutrašnji otpor, odnosno pritisak građana koji, na žalost, još uvek ne pokazuju da su na to spremni. Druga kazna mogla bi da bude 'štap sa strane'. Jedan od tih 'štapova' su fondovi IPA i novac koji nam je već uskraćen“, kaže Mijović.

Političke nesuglasice u BiH oko državnog budžeta, obeležile su i kraj 2013. godine. Ipak, burna rasprava u parlamentu okončana je odlukom o usvajanju istog u iznosu od 1.796.000.000 maraka. Političari u ovoj zemlji spremno dočekuju 2014. još jednu izbornu godinu koja bi, prema sumornim prognozama analitičara, mogla biti teža od prethodne.

Priredio: Samir Huseinović
Redakcija: Jakov Leon