1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH: Privatizacija spas od tužnog fudbala?

28. januar 2011.

Ekonomski i sportski stručnjaci smatraju da bi privatizacija sportskih klubova u Bosni i Hercegovini podigla kvalitet sporta u toj zemlji, ali i isterala politiku i političare iz sportskih klubova.

https://p.dw.com/p/QwGj
Slične fudbalske boljke muče ceo region
Slične fudbalske boljke muče ceo regionFoto: AP Graphics/Bilderbox/DW Fotomontage

Kao i mnogo toga drugog, i sport u BiH je na niskim granama. Na utakmice najpopularnijeg sporta, one fudbalske, u Bosni i Hercegovini u proseku dolazi 1.500 gledalaca, a bosanskohercegovački nogometni klubovi, koji igraju u Prvoj ligi (koju u BiH zovu Premijer-liga!), nikako ne uspevaju da prođu predkvalifikacije evropskih takmičenja. Sportski i ekonomski stručnjaci tvrde da je to posledica načina na koji su u BiH organizovani klubovi, kao udruženja građana, u kojima glavnu reč vode političari.

Sportvereine-Privatisierung Bojan Sunjic, Wirtschaftsanalytiker aus Bosnien und Herzegowina
Bojan ŠunjicFoto: DW/Milan Sutalo

„U klubovima preovladava razmišljanje da će oni imati više koristi ako su im političari u upravama. To je sistem koji danas funkcioniše u BiH i omogućava uplitanje politike u sport. Međutim, kada bi klubovi postali deoničarska društva, tada bi umesto političara, od kojih se očekuje da donesu novac, novac donosili investitori i oni upravljali klubovima“, kaže za Dojče vele ekonomski analitičar Bojan Šunjić.

On veruje da bi privatizacija fudbalskih klubova, po uzoru na sportske klubove u svetu, pomogla sportu i fudbalu u BiH: „Kada neka privatna osoba vodi klub, onda ona odgovara za taj klub, za dobit, ali i za gubitak tog kluba i verovatno bi odgovornije, savesnije i s menadžerske strane mnogo bolje vodila klub“, veruje Šunjić.

Razdvojiti sport i kulturu

Sportvereine-Privatisierung Sabahudin Topalbecirevic Sportkommentator aus Bosnien und Herzegowina
Sabahudin TopalbećirevićFoto: DW/Milan Sutalo

Poznati bosanskohercegovački sportski komentator Sabahudin Topalbećirević upozorava, međutim, da je za privatizaciju sportskih klubova nužno doneti zakon o sportu na koji se čeka već 10 godina. No, u BiH postoji 13 ministarstava nadležnih za kulturu i sport, 2 entitetska i 10 županijskih, a uz to, upozorava Topalbećirević, neprihvatljivo je da su kultura i sport spojeni u jedan resor: „Kakve veze ima film sa ragbi ili fudbalskom utakmicom. Neshvatljivo je da neko može biti ministar i kulture i sporta, da se može razumeti i u pozorišnu predstavu ili koncert Olivera Dragojevića i znati kako da pomogne nekom klubu, kao što su sarajevska Bosna ili Velež iz Mostara“, kaže Topalbećirević za DW.

Topalbećirević nije optimist, iako je - kako kaže - desetljećima sportski komentator koji je blizak sportskim strukturama. Po njegovim riječima, stanje u bosansko-hercegovačkom sportu se neće promijeniti. On se slaže kako bi privatizacija pomogla bosasnko-hercegovačkom sportu, iako ne misli da bi do kraja istjerala političare iz sporta: "Privatizacija nogometnih klubova bi dijelom istjerala politiku i političare iz sporta, jer znate kako su u ovim zemljama bivše Jugoslavije i bivšeg Sovjetskog saveza ljudi postali bogati: zahvaljujući politici. Obogatili su se na jedan nelegalan način. Međutim, ako jedan Rus Roman Abramovič može ući u srce Londona i preuzeti jedan Chelsea, ja ne vidim zašto ovdje netko ne bi mogao preuzeti neki nogometni klub i reći da je to od danas njegov klub ili da je on većinski vlasnik tog kluba. Naravno, zato su potrebne zakonske pretpostavke. Privatizacija bi sigurno pomogla da krenemo naprijed. Znali bismo tko je glavni, tko je sami vrh, tko odgovara za rezultate i pred navijačima, a ne da svaka dva tri mjeseca mijenjamo predsjednike uprava, a da nitko ne zna tko je odgovoran za loše rezultate klubova", kaže Topalbećirević.

Spas u privatizaciji klubova

Sportvereine-Privatisierung Dragan Jovic, Trainer aus Bosnien und Herzegowina
Dragan JovićFoto: DW/Milan Sutalo

Ugledni fudbalski trener Dragan Jović kaže da nije važno da li je na čelu kluba čovek koji je politički aktivan ili ne, važno je, kaže, da je on sposoban menadžer i da se zna kome on odgovara: „To je jedini spas za bosanskohercegovački fudbal: da klubovi dobiju svog titulara, vlasnika, i onda bi taj čovek vodio to sa više entuzijazma i sa više interesa. Po meni je to budućnost i ono što će se sigurno dogoditi, a do tada ćemo morati da čekamo i trpimo ovako nekvalitetnu ligu“, kaže Jović.

Iako zakoni u BiH ne dozvoljavaju da se klubovi mogu organizovati kao deonička društva, zakonski nema prepreke da klubovi, kao udruženja građana, osnivaju dionička društva. Tako je mostarski sportski klub Zrinjski, zajedno s drugim investitorima, odlučio da osnuje deoničko društvo: „Klub sam neće biti deoničarsko društvo, međutim, biće suvlasnik deoničarskog društva, koje će raditi za njega i donositi dobit i klubu i investitorima“, kaže ekonomski analitičar Bojan Šunjić.

Autor: Milan Šutalo

Odg. urednik: Nemanja Rujević