1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bogati moraju pomoći u proizvodnji hrane

agencije19. april 2008.

Bogate zemlje nisu spremne da novčano i kroz investicije u infrastrukturu pomognu siromašnim, što je neophodno za obezbedjivanje hrane, saopštila je specijalizovana agencija UN za hranu i poljoprivredu (FAO).

https://p.dw.com/p/DkjJ
Raspodela donacija pirinča u BangladešuFoto: AP

Svetska proizvodnja hrane mogla bi da bude udvostručena ako bi se proizvodjačima omogućilo snadbevanje potrebnim semenom. Veliku pomoć predstavljalo bi omogućavanje povoljnih kredita poljoprivrednim proizvodjačima, kao i omogućavanje dodatne prodaje žitarica po tržišnim cenama.

Sastank u Braziliji

"Ako bi bilo uradjeno to što je neophodno, proizvodnja bi polako porasla", izjavio je predsednik FAO-a Žak Dijuf na sastanku te organizacije sa predstavnicima latinoameričkog regiona u Braziliji. Dijuf je naglasio da siromašne zemlje ne mogu da izadju iz krize bez pomoći bogatih. Agencija za hranu i poljoprivredu nije uspela da od decembra 2007. godine prikupi željenih 17 miliona dolara, koji su bili predvidjeni za snadbevanje poljoprivrednika siromašnih zemalja semenom i drugim repromaterijalom.

Uprkos predvidjanjima da će doći do porasta od 2,6 odsto u globalnoj proizvodnji žitarica u toku ove godine, cene najverovatnije neće pasti, što će prouzrokvati da se uvoz hrane u siromašnijim zemljama poveća do 56 odsto, kao i da bude više gladnih ljudi na ulicama, izjavio je Diuf.

Protesti zbog poskupljenja hrane

Protesti zbog povećanja cena hrane izbili su u nekoliko afričkih zemalja, Indoneziji, Filipinima i Haitiju, a u poslednjem izveštaju FAO upozorava da se čak 37 zemalja suočava sa nestašicom hrane. Do nestašice hrane i povećanja cena došlo je i u zemljama koje se brzo razvijaju kao što su Kina i Indija, i to zbog upotrebe osnovnih namirnica kao što su žito, kukuruz i pirinač u proizvodnji biogoriva.

Potrošači u razvijenim zemljama primetili su povećanje cena u supermarketima, a taj efekat je još više izražen u zemljama u razvoju gde oko 50 do 60 odsto godišnjeg prighoda odlazi na hranu, u poredjenju sa oko 10 do 20 odsto u razvijenim zemljama.