1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bogohuljenje nije kažnjivo

6. decembar 2012.

Holandija ima reputaciju liberalne i tolerantne zemlje. Tome u prilog ide i nova inicijativa u nacionalnom parlamentu. Vlada želi da ukine Zakon o blasfemiji. Druge države još uvek su daleko od toga.

https://p.dw.com/p/16wY4
Foto: picture alliance/ANP XTRA

Bogohuljenje je zakonski zabranjeno od 1932. Ali Zakon o blasfemiji odavno se ne primenjuje. Od 1968. u Holandiji niko nije osuđen zbog takozvanog „otvorenog bogohuljenja“. Sada ta zemlja namerava da zakonsku regulativu potpuno ukine. Parlament u Hagu predložio je brisanje člana 147 koji definiše kažnjavanje u slučaju bogohuljenja. Istovremeno, uvreda kraljevskog veličanstva, tj. kraljice Beatriks biće i dalje kažnjiva.

Paragraf 147, odavno je na spisku za ukidanje kaže Markus Vilp, politikolog na Centru za holandske studije Univerziteta u Minsteru u Nemačkoj. Zbog političkog odnosa snaga desno-liberalni premijer Mark Rute dugo nije mogao da ideju sprovede u delo. Morao je da u obzir uzme zajednicu ortodoksnih protestanata (SGP) koja je odavno zastupljena u parlamentu, iako nikada nisu imali više od tri mandata. Međutim, u novembru je parlament dobio novi sastav.

„Izdržati“ i ekstremna mišljenja

Odluka holandske vlade se može razumeti samo u kontekstu diskusije u slobodi mišljenja u toj zemlji, naglašava politikolog Vilp za DW. „Tamo ima manje tabua, tamo političar i desni populista kao što je Gert Vilders može mnogo agresivnije da nastupa na temu religije, nego što će to ikada biti moguće u Nemačkoj.“

Vilders je u prošlosti islam nazvao agresivnom političkom ideologijom. To je izazvalo žučne rasprave i postavilo se pitanje da li bi takve izjave trebalo kažnjavati. Na kraju su „pobedili“ zastupnici ideje da se, radi slobode mišljenja, moraju „istrpeti“ ekstremisti poput Vildersa. „Ništa nije jače nego snaga argumenta, to je bilo preovlađujuće mišljenje. Odatle zapravo potiče i ovaj zakonska promena“, objašnjava Vilp.

Bogu ne treba zaštita države

U Nemačkoj je zakon protiv blasfemije reformisan 1969. godine, i od tada se retko primenjivao. Paragraf 166 krivičnog zakonika jedva da se dotiče vređanja Boga. Najvažnije je, da se vređanje drugih religija i pogleda na svet kažnjava „ako se time narušava javni mir“. To je u skladu sa našim vremenom, misli Hartmunt Kres, profesor za socijalnu etiku na Univerzitetu u Bonu. „Ime ili koncept boga ne može se staviti pod zaštitu države, u dvadesetom ili 21 veku. To gledište iz antičkog doba, ili srednjeg veka.“

Aktuelni zakon definiše Nemačku kao sekularnu i - što se tiče pogleda na svet – neutralnu državu. Bitno je sprečiti polemike protiv religije i pozive na nasilje, objašnjava Kreis. „U osnovi se misli na širenje mržnje među narodima. To je kažnjivo i po drugim propisima, i ti propisi su u osnovi dovoljni.

Druge zemlje, druga i oštrija pravila

U Velikoj Britaniji zakon o blasfemiji dugo je zabranjivao samo vređanje hrišćanskog boga. Ali ovaj zakon ukinut je pre nekoliko godina. I dok se većina zemalja Evropske unije tolerantno odnosi prema kritici i vređanju religije , Irska je pooštrila zakon protiv bogohuljenja. Tamo je sad kažnjivo čak i objavljivanje blasfemičnih materijala. Kazna za prekršaj zakona može da dostigne do 25.000 evra.

Često se iza zaštite dostojanstva religije kriju politički i socijalni sukobi u zemlji. U Rusiji je optužba za blasfemiju korišćena protiv grupe „Pusi Rajot“. Tri žene su osuđene u avgustu zbog protesta u jednoj od moskovskoj crkvi. Dve osuđenice su završile u kaznenom logoru. Presuda je izazvala burne reakcije međunarodne javnosti. Krajem novembra, jedan egipatski sud doneo je još drastičniju odluku. Sedam osoba hrišćanske vere osuđeni su na smrt zbog spornog filma u kome se vređa prorok Muhamed. Osuđeni, koji su rođeni u Egiptu, trenutno borave u Americi i Australiji.

Autori: Ginter Birkenštok / Darko Janjević
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Dr Hartmunt Kres
Dr Hartmunt KresFoto: Stieber Karlsruhe
Markus Vilp
Markus VilpFoto: Universität Münster