1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Briketi od banana

25. jul 2009.

Zašto da se seku i uništavaju šume, kad ima i drugih izvora za potpalu na pretek. Na primer banane. Njihova kora, listovi i grane jesu otpad od kojeg su naučnici jednostavnom tehnologijom proizveli brikete.

https://p.dw.com/p/IxDG
Plantaža banana u NigerijiFoto: africa-photo

Udobno kuvanje na gas ili struju u industrijskim državama je standard. Međutim, u mnogim državama snabdevanje strujom je nešto komplikovanije. „Polovina čovečanstva kuva na šporetima na drva. To je više od tri milijarde ljudi. To je veliki problem za naučnike. Ukoliko bismo smanjili potrošnju drva, šume ne bi morale da se seku, a i emisija štetnih gasova bi bila smanjena“, kaže Kajk Kliford sa univerziteta u Notingemu. U radnoj grupi je i Džoel Kenej, mašinski inženjer koji kaže: “Iz godine u godinu se bere i do 92 miliona tona banana u 107 zemalja i to na površini od devet miliona hektara.“

Proizvodnja briketa

A bananino drvo sadrži deset procenata biološke mase. Kora, listovi i grane su otpad koji do sada nije bio korišćen. Naučnici upravo to žele da promene. Oni su pronašli način kako da od tog ostatka proizvedu brikete i to bez visoke tehnologije. Naime, ti ostaci bi mogli da zamene drvo koje se do sada koristilo za potpalu. Džoj Kenej objašnjava kako ceo proces funkcioniše: „Briketi se u industriji proizvode tako što se koristi visoki pritisak. Naš princip podrazumeva ručnu presu koju možete naći u gotovo svakom selu u Africi. Najpre se ostaci od banane ostave nekoliko dana da odstoje. Nakon toga se uništavaju biljne niti i stvara se jedna biološka kaša. Ta kaša se stavlja u kalup, a zatim se sa ručnom presom komprimira u briket. Briketi moraju izvesno vreme da se suše na suncu. Na taj način dva do tri čoveka mogu da proizvedu gorivo za veliki broj porodica.“

Interesovanje u Africi

Ova tehnika pravljenja briketa je u principu i sada primenljiva. Međutim, naučnici žele da je optimiraju i da istraže za koji tip pećnica su oni najoptimalniji. Jer i kore od banane pri sagorevanju proizvode štetne materije kao što je, na primer, ugljenmonoksid. Džoel Kenej je ovaj projekat predstavio mnogim afričkim državama i one su pokazale veliko interesovanje. „Ja bih najradije još jednom otišao u Ganu. Tamo sam naišao na proizvođača pećnica koji je pokazao interesovanje i za proizvodnju briketa. I u drugim državama se razmišlja o upotrebi briketa od banane, samo što je sve to još u povoju.“

Naučnici ne žele da se zaustave na banani kada je u pitanju dobijanje energije. Postoji niz biljaka koje bi se mogle koristiti u tu svrhu. U međuvremenu stručnjaci iz celog sveta rade na ovom projektu.


Autor: F. Mrazek / Z. Dragićević

Odg.urednica: I. Ivanović