1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bundesligaši igraju pod ručnom

10. oktobar 2009.

Period u kome se sudaraju nacionalni timovi koristimo za presek statistike dosadašnjeg toka sezone: u Bundesligi se daje manje golova, preciznije se dodaje i uspešnije dribla. Izmene se više isplate, a igra se veoma fer.

https://p.dw.com/p/K3YP
Štefan Kisling predvodi listu strelaca - kraću nego što smo navikli
Štefan Kisling iz Leverkuzena predvodi listu strelacaFoto: picture-alliance/dpa

Bundesliga je uvek bila poznata po velikom broju golova; otvorena igra: svi napred svi nazad. Neki to nazivaju „totalnim fudbalom“, a neki hazarderstvom, ali u svakom slučaju niko ne može poreći da je ova Liga, među ligama petice (Nemačka, Italija, Engleska, Španija, Francuska) najzanimljivija i najneizvesnija.

Od kada su Englezi „zavrnuli“ golgetersku slavinu i počeli da igraju kontinentalni fudbal, manje efikasan od italijanskog (!), ljubiteljima golova ostale su Primera, Budesliga i, podrazumeva se, Holandija. Ova potonja, osim tri ili četiri, tima verovatno nije mnogo kvalitetnija od nemačke Regionalne lige.

Da se vratimo Bundesligi: odigrano je 8 kola, odnosno 72 utakmice. Prosek golova je 2,79 što je manje od prošlogodišnjeg proseka od 2,92. Možda eksplozija tek sledi: prošla su uvodna kola, golgeteri se polako raspucavaju, i ovi koji tavore na tabeli moraju da počnu da se „otvaraju“.

U skladu sa nešto opreznijom igrom, timovi češće uspevaju i da sačuvaju svoje mreže. Tako, od 18 Bundesligaša, u svakom kolu njih 5,1 prosečno uspe da ne primi ni jedan gol; da ima, što kažu Englezi, „čist papir“ (clean sheet). Prošle sezone tako nešto je uspevalo 4,5 timova po kolu.

I dodaju i driblaju…

Andreas Ivanšic iz Majnca je jedan od najboljih asistenata Lige. Na slici je njegov gol protiv Hofenhajma.
Andreas Ivanšic iz Majnca (levo) je jedan od najboljih asistenata Lige. Na slici je njegov gol protiv Hofenhajma.Foto: AP

Jedan drugi podatak se može pripisati takođe nešto opreznijoj igri: procenat uspešnih pasova je impresivnih 78,7 odsto – dva odsto više nego prošle godine. Iako je podatak nesumnjivo pozitivan pomak, on bi mogao da znači i bezbrojna ziheraška dodavanja – između dva štopera, pa vraćanje lopte golmanu… Tako i svaki prosečan gledalac može da napravi tačan pas.

Al’ ne lezi, vraže, Nemci više i driblaju! To je za svaku pohvalu. Pedantni statističari su izračunali da je prošle sezone na utakmicama bilo 27 pokušaja driblinga u proseku. Sada ih je čak 31. Tu se, naravno, ne računa ono kada igrač sa loptom samo prođe pored nekog defanzivca već pravi, pravcati dribling. Ove sezone su napadači za mrvu uspešniji u takvim duelima sa defanzivcima: prolazi im 50,6 odsto driblinga – ostali bivaju zaustavljeni.

Džokeri drmaju sezonom

Arjen Roben je na debiju za Bajern dao dva gola "sa klupe"
Arjen Roben je na debiju za Bajern dao dva gola "sa klupe"Foto: AP

Treneri više „vrte“ ove sezone: od 6 mogućih izmena na jednom meču (po tri sa svake strane), oni iskoriste u proseku 5,64. To i nije nikakvo čudo kada se zna sledeći podatak: ako u jednoj utakmici pet igrača sa klupe uđe na teren – sva je prilika da će jedan od njih dati gol za svoj tim! Prošle godine je, za jedan gol „sa klupe“, bilo potrebno čak osam izmena. Dakle, rezerve bivaju pravi džokeri ove sezone.

I za kraj, fer-plej statistika: najbolja u poslednjih 20 godina! U 72 odigrana meča, samo 9 igrača je moralo ranije na tuširanje. Pao je i broj žutih kartona: sa prošlogodišnjih 3,81 na samo 3,06 po meču.

Treba, međutim, uvek imati na umu onaj popularni vic: Statistika je kao mini suknja. Otkriva sve – ne pokazuje zapravo ništa!

autor: Nemanja Rujević

odg. urednica: Sanja Blagojević